Na\u0161 sagovornik je Tihomir Radonji\u0107 iz Danilovgrada, koji ima jako neobi\u010dno dru\u0161tvo i koji pokazuje nesvakida\u0161nju ljubav prema, na prvi pogled opasnim \u017eivotinjama, zmijama. Po zanimanju je veterinarski tehni\u010dar. Nakon zavr\u0161etka srednje \u0161kole radio je poslove koji nijesu bili vezani za struku, a kasnije postaje stru\u010dni konsultant\u00a0 za egzoti\u010dne \u017eivotinje u jednom pet \u0161opu. Dvije sezone je radio kao kustos na izlo\u017ebi \u017eivih zmija na ostrvu Hvar, nakon \u010dega se odlu\u010duje na pokretanje sopstvenog biznisa. Posjeduje trenutno 30-ak egzoti\u010dnih gu\u0161tera i zmija, sa tendencijom ka blagom rastu. Stacioniran je na Starom Aerodromu, u blizini Doma zdravlja, a zainteresovani posjetioci mogu svoju posjetu zakazati putem Instagram profila @pet_reptiles_montenegro.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
1. Veoma neobi\u010dan uzgoj ljubimaca koji nije karakteristi\u010dan za na\u0161e podneblje, odakle se javila ljubav i ideja za uzgoj zmija, jer se one prije svega moraju voljeti?<\/p>\n\n\n\n
Moja ljubav prema zmijama je zapravo samo frakcija moje ljubavi prema \u017eivotinjama uop\u0161teno. Jo\u0161 u ranom djetinjstvu sam pokazivao intenzivno zanimanje za \u017eivi svijet oko sebe. Tako su mi prvobitna senzacija bili insekti koje sam mogao da prona\u0111em i uhvatim u dvori\u0161tu da bih kasnije fokus preusmjerio na neke krupnije vrste poput \u017eaba, gu\u0161tera, kornja\u010da i ptica. \u010citaju\u0107i enciklopedijsko \u0161tivo \u0161irio sam svoje znanje o raznim vrstama \u017eivotinja, ali su mi zmije najdu\u017ee dr\u017eale pa\u017enju, tako da su one i dan danas centralna tema mojih interesovanja. Obzirom na to da mi nije bilo dovoljno da izu\u010davam samo vrste koje obitavaju u Crnoj Gori, ideja o uzgoju egzoti\u010dnih vrsta zmija javila se kao svojevrstan li\u010dni zahtjev u cilju sticanja dodatnog znanja i iskustva. Danas, kao 25-ogodi\u0161njak imam preko 10 godina iskustva u radu sa zmijama.<\/p>\n\n\n\n
2. Osobama koje \u017eele da uzgajaju zmije kao ku\u0107nog ljubimca, mo\u017eete li navesti koje su prednosti, a koje mane? <\/p>\n\n\n\n
Uop\u0161teno govore\u0107i zmije kao ljubimci ne predstavljaju nikakav novitet za \u010dovje\u010danstvo, iako za Crnu Goru svakako jeste nesvakida\u0161nji prizor. Jo\u0161 je Kleopatra, kraljica drevnog Egipta, svojevremeno bila poznata kao kolekcionar \u017eivih zmija, kako otrovnih, tako i neotrovnih, od kojih je neke zbog njihove pasivne prirode \u017eive nosila kao nakit oko vrata ili ru\u010dnog zgloba. Zmije primarno spadaju u grupu ljubimaca za posmatranje prije nego li za interakciju. Nije ih potrebno vakcinisati, izvoditi u \u0161etnju, a i odr\u017eavanje higijene ne prestavlja pote\u0161ko\u0107u. Me\u0111utim, od zmija nikada ne\u0107ete dobiti povratnu reakciju radosti i odu\u0161evljenja kao \u0161to \u0107ete to od psa recimo. <\/p>\n\n\n\n
3. Mo\u017eete li nam re\u0107i neke zanimljivosti vezano za zmije za koje ste sigurni da nijesmo \u010duli?<\/p>\n\n\n\n
Samim tim \u0161to je nauci do sada poznato preko 3.000 vrsta zmija postoje i razno-razne zanimljivosti vezane za mnoge od njih. Ono \u0161to bih ja konkretno istakao vi\u0161e kao edukacijski dio prije nego li kao zanimljivost jeste da oblik glave nije vjerodostojno mjerilo u determinaciji vrsta. Iako smo iz \u0161kolskih ud\u017ebenika u\u010dili da otrovnice imaju trouglastu, a neotrovnice jajoliku glavu, kod nekih neotrovnica (bjelou\u0161ke, ribarice) mogu\u0107nost vili\u010dnih kostiju da se izobli\u010de i u\u010dine glavu trouglastom predstavlja odbrambeni mehanizam. Sem toga i evropska ma\u010dija zmija (Telescopus falax) ima trouglastu glavu a da pritom nije otrovna. Druga bitna napomena bi bila da nije svaka \u0161arena zmija \u0161arka i da \u0161arka (Vipera berus) kao vrsta prirodno ne naseljava nadmorska visinu ispod 1000m. <\/p>\n\n\n\n
4. Dr\u017eanje u ku\u0107nim uslovima zahtijeva posebne uslove, objasnite nam kako se obezbje\u0111uje hrana?<\/p>\n\n\n\n
Zmije na redovnoj osnovi ne zahtijevaju preveliku brigu ako se ve\u0107 u samom startu obezbijede adekvatni uslovi, tu najprije misle\u0107i na adekvatan smje\u0161taj (terarijum), rasvjetu, grijanje, vla\u017enost vazduha i ishranu. Preporu\u010djivo je na najvjerniji mogu\u0107i na\u010din izimitirati uslove koje bi doti\u010dna vrsta imala u prirodnom okru\u017eenju. Kao odgajiva\u010d zmija, a i nekih vrsta egzoti\u010dnih gu\u0161tera, posjedujem sopstveni uzgoj glodara i insekata koji slu\u017ee za njihovu ishranu, dok vlasnici jedne ili nekolicine zmija hranu za svoje gmi\u017eu\u0107e ljubimce naj\u010de\u0161\u0107e dobavljaju od odgajiva\u010da istih. Mlade jedinke zmija se u terarijumskim uslovima hrane na svakih 5-7 dana, dok je odrasle jedinke dovoljno hraniti na 10-15 dana. Svje\u017ea, uvijek dostupna voda je imperativ. <\/p>\n\n\n\n
5. Pored zmija mo\u017eete li nam re\u0107i koje se jo\u0161 vrste uzgajaju u terarijumima?<\/p>\n\n\n\n
U terararijumima se mogu gajiti razli\u010dite vrste gmizavaca, vodozemaca, insekata i arahnida (paukovi, \u0161korpije, stonoge). Vrste zmija koje se preporu\u010duju po\u010detnicima u teraristi jesu loptasti pitoni, kukuruzni smukovi, mlije\u010dne i kraljevske zmije. <\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
6. Kako \u0161titite sebe od zmija, i \u0161ta bi ste preporu\u010dili na\u0161im \u010ditaocima, kako da prevazi\u0111u strah?<\/p>\n\n\n\n
Preventiva je najbitnija stavka kako ne bi do\u0161lo do ujeda. Imperativ je tokom boravka u prirodi nositi duboku obu\u0107u i duge nogavice. Tokom rada u dvori\u0161tu, branja \u0161umskog vo\u0107a ili pe\u010duraka nositi deblje rukavice. Posjetioci moje kolekcije imaju priliku da se dru\u017ee sa vi\u0161e razli\u010ditih vrsta zmija. Prevazila\u017eenje straha se naj\u010de\u0161\u0107e odvija kroz edukaciju i dodirivanje same zmije, nakon \u010dega posjetioci nerijetko zatra\u017ee da je samostalno dr\u017ee pa \u010dak i naprave po koju fotografiju sa njom. Mogu\u0107nost posjete je uvijek otvorena, pa ko voli nek izvoli. <\/p>\n\n\n\n
7. Svako \u017eivo bi\u0107e ima svoju ulogu u ekosistemu, koja je uloga zmija koje \u017eive slobodne u prirodi, i koja je razlika izme\u0111u gajenih zmija i onih koje \u017eive slobodne u prirodi?<\/p>\n\n\n\n
Uloga zmija u ekosistemu i lancu ishrane je vi\u0161estruka. Svojim na\u010dinom ishrane zmije redukuju veliki broj glodara koji su \u0161teto\u010dine za ljude a i prenosioci razli\u010ditih zaraznih bolesti. Naravno i zmije se nalaze na meniju drugih divljih \u017eivotinja poput ptica grabljivica, jazavaca, kuna…\u00a0Generacijsko razmno\u017eavanje i odgajanje zmija u zarobljeni\u0161tvu doprinijelo je drasti\u010dnom padu defanzivnih oblika pona\u0161anja prema \u010dovjeku. Za razliku od njih, zmije u prirodi \u010dovjeka do\u017eivljavaju kao predatora i samim tim mu nijesu naklonjene. Zmije gajane u terararijumskim uslovima \u010de\u0161\u0107e dobijaju hranu, rje\u0111e imaju zdravstvenih problema, a i du\u017ee \u017eive \u0161to ih uveliko \u010dini pitomijima.<\/p>\n\n\n\n
8. Zmije je nemogu\u0107e izbje\u0107i za vrijeme pa\u0161ne sezone, i nerijetki su slu\u010dajevi da \u017eivotinja biva povrije\u0111ena ujedom zmije, mo\u017eete li nam iz domena va\u0161e primarne struke objasniti, kako se pravilno postupa sa \u017eivotinjom ukoliko do\u0111e do ne\u017eeljenog susreta?<\/p>\n\n\n\n
Doma\u0107e \u017eivotinje, primarno misle\u0107i na stoku \u017eive u svojevrsnoj simbiozi sa zmijama. Naime stoka svojom ishranom odr\u017eava rastinje i stimuli\u0161e rast zeljastih biljaka \u0161to pogoduje zmijama, po\u0161to mlada zelena trava privla\u010di glodare koji su zmijama primarni plijen. Krupna stoka svojim kretanjem stvara intezivne vibracije tla \u0161to zmijama ukazuje na to da treba da se sklone, a u kontaktu sa sitnom stokom zmije uglavnom ili odstupe ili svojim odbrambenim mehanizmima stave do znanja da im se ne prilazi, tako da do ujeda rijetko dolazi. Ukoliko sretnemo zmiju blizu staja ili same stoke, to nije razlog za paniku, ve\u0107 naprotiv indikator zdrave \u017eivotne sredine i prisustvo regulatora populacije glodara.\u00a0Ukoliko je do\u0161lo do ujeda, a da je zmija pritom i ubrizgala otrov (postoje i tzv. suvi ujedi) \u017eivotinju treba izolovati i stavljati joj hladne obloge na mjesto ujeda (naj\u010de\u0161\u0107e nju\u0161ka ili noga) dok veterinar ne uka\u017ee stru\u010dnu pomo\u0107. Kod krupne stoke \u010desto nije potreban nikakav tretman po\u0161to koli\u010dina ubrizganog otrova u odnosu na kila\u017eu \u017eivotinje ne bude dovoljna za smrtni ishod. \u010cesto ni kod sitne stoke nije potreban tretman po\u0161to \u017eivotinje nakon zadobijenog ujeda instiktivno po\u010dinju da jedu biljke koje imaju antidotno dejstvo.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
9. Mo\u017eete li ukratko objasniti na\u0161im \u010ditaocima, gdje se zmije u prirodi naj\u010de\u0161\u0107e razmno\u017eavaju i \u0161ta ih to ,,privla\u010di\u201c doma\u0107instvu?<\/p>\n\n\n\n
Kada je razmno\u017eavaje zmija u pitanju postoje vrste koje pola\u017eu jaja (oviparne), one koje ra\u0111aju \u017eive mlade (viviparne) i one kod kojih se jaja inkubiraju u tijelu \u017eenke i tik pred polaganje se mladi izlije\u017eu unutar majke i na svijet dolaze \u017eivi i pokretni (oviparne). Kada u prirodi postoji plijena u izobilju, \u017eenke kote ve\u0107i broj mladunaca tj. pola\u017eu vi\u0161e jaja. Inkubacija jaja crnogorskih vrsta u prosjeku traje oko dva mjeseca, stoga zmije naj\u010de\u0161\u0107e biraju mjesta koja u tom intervalu imaju najkonstantniju temperaturu i vla\u017enost vazduha poput debala koja trunu, rupa u zemlji ili \u0161umskoj stelji, a nerijetko i u stajnjacima. \u0160to se ti\u010de vrsta koje ra\u0111aju \u017eive mlade, specifi\u010dni uslovi nijesu presudni sem da je mjesto na kojem mlade zmije dolaze na svijet skrovito i van doma\u0161aja predatora. Ono \u0161to zmije privla\u010di ku\u0107ama jeste bolja dostupnost hrani, vodi i skloni\u0161tima.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
10. Nerijetki su slu\u010dajevi na na\u0161em podneblju, da se zmije koje pripadaju ekosistemu ubijaju, kako komentari\u0161ete takav obrazac pona\u0161anja, i da li je do\u0161lo vrijeme da poku\u0161amo da shvatimo prirodu zmije, a ne samo da je se pla\u0161imo?<\/p>\n\n\n\n
Sva \u010dovjekova dejstvovanja su proizvod njegovih uvjerenja, a ta uverenja su u najve\u0107em broju slu\u010dajeva podsvjesne, tj. nesvjesne prirode. Tako i ubijanje zmija proisti\u010de iz podsvjesanog straha da su nam zmije neprijatelji i da im je su\u0161tinski cilj da nam naude. Smatram da je edukacija najdjelotvornija alatka u borbi protiv straha, ali i da je odgovornost na svakom pojedincu da poradi na uvidu u sopstvene strahove, uklju\u010duju\u0107i tu i strah od zmija kako bi ga se oslobodio ili ga bar u odre\u0111enoj mjeri redukovo. <\/p>\n\n\n\n
11. U slu\u010dajevima kada nemamo vremena da se posvetimo na\u0161im ljubimcima, \u010dujemo \u010desto pogre\u0161ne savjete, da tada ljubimce pustimo u prirodu. Kolika je \u0161teta za ekosistem, i kolika je \u0161teta za datu vrstu u tom slu\u010daju i \u0161ta bi ste poru\u010dili na\u0161im \u010ditaocima vezano za tu problematiku?<\/p>\n\n\n\n
Ukoliko nijeste zaista spremni da se o egzoti\u010dnom ljubimcu starate onoliko dugo koliko je i njegov \u017eivotni vijek onda je moja najiskrenija preporuka da zaobi\u0111ete mogu\u0107nost uzgajanja istog. Pustiti egzoti\u010dnu \u017eivotinjsku vrstu u ekosistem kojem prirodno ne pripada smatra se ozbiljnim ekolo\u0161kim prekr\u0161ajem, prvenstveno iz razloga \u0161to sa vrstom koju pu\u0161tate u stani\u0161te mo\u017eete unijeti i patogene agense (bakterije, viruse, gljivice i parazite) na koje doma\u0107a fauna nema razvijen imuni odgovor i time je ozbiljno ugroziti. Ukoliko se pusti ve\u0107i broj jedinki iste vrste mo\u017ee do\u0107i do adaptacije na uslove koji vladaju u tom stani\u0161tu, \u0161to \u0107e rezultirati razmno\u017eavanjem i zauzimanjem teritorije i drugih resursa domoroda\u010dkim vrstama.<\/p>\n\n\n\n
Ako vi\u0161e nemate uslova da se brinete o svom egzoti\u010dni\u0107om ljubimcu, najhumanija solucija bi bila kontaktirati uzgajiva\u010da koji ima iskustva u radu sa doti\u010dnom vrstom i prepustiti mu staranje o njoj. S druge strane egzoti\u010dnog ljubimca mo\u017eete pokloniti nekome ko je odgovoran i u mogu\u0107nosti da se stara o njemu. Pu\u0161tanje u prirodu uvijek nosi negativne posljedice po ekosistem kojem vrsta koja se pu\u0161ta ne pripada, a takav postupak mo\u017ee biti i zakonski procesuiran.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/IMG_20200807_110509-scaled-768x1024.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/IMG_20200823_124800-scaled-768x1024.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/IMG_20200828_091047-scaled-751x1024.jpg\"){kind=spacer}
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/IMG_20200408_133550-scaled-768x1024.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n