{"id":3265,"date":"2020-09-15T10:17:18","date_gmt":"2020-09-15T10:17:18","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=3265"},"modified":"2021-06-24T12:17:50","modified_gmt":"2021-06-24T12:17:50","slug":"zastita-od-varoe-koja-sredstva-koristiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/zastita-od-varoe-koja-sredstva-koristiti\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita od varoe \u2013 koja sredstva koristiti"},"content":{"rendered":"\r\n

Varou je otkrio i opisao Oudemans 1904. godine na indijskoj p\u010deli (Apis cerana) u dana\u0161njoj Indoneziji. S obzirom da je indijska p\u010dela sa\u017eivjela sa varoom, ovaj krpelj nije ispoljavao zna\u010dajnu \u0161tetu po tu vrstu p\u010dela. Smatra se da je negdje u prvoj polovini XX vijeka varoa pre\u0161la sa indijske na evropsku p\u010delu (Apis mellifera), nakon uvo\u0111enja i \u0161irenja evropske p\u010dele u Japan, Kinu i Daleki istok Rusije. Kada je u pitanju okru\u017eenje Crne Gore, varoa je otkrivena 1976. godine na srpsko-bugarskoj granici kod Dimitrovgrada nakon \u0161to su mnoga p\u010delinja dru\u0161tva bila uni\u0161tena od strane ovog parazita.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Varoa je krpelj koji se mo\u017ee vidjeti golim okom spljo\u0161tenog, skoro okruglog tijela tamnosme\u0111e do crvenkaste boje sa \u010detiri para nogu. Usni aparat \u010dini\u00a0 sisaljka koja je prilago\u0111ena za prodiranje kroz omota\u010d larve, lutke i odrasle p\u010dele kako bi doprla do krvi, odnosno hemolimfe p\u010dele. Ovakav oblik parazitiranja karakteri\u0161e neprekidno hranjenje malim koli\u010dinama krvi, a usljed konstantnog prisustva ranice na p\u010deli mo\u017ee do\u0107i do infekcije sa bakterijama i virusima koje mogu biti opasnije od samog parazitiranja krpelja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u017denka du\u017eine 1,0-1,07 mm i \u0161irine 1,5-1,6 mm pola\u017ee jaja u \u0107eliju sa\u0107a pored larve p\u010dele, tako da se razvojni ciklus ovog paraziti odvija sa razvojem mlade p\u010dele. U poklopljenom leglu \u010dak dolazi i do parenja jedinki parazita nakon \u010dega mu\u017ejaci uginu a \u017eenka napada lutku pripajaju\u0107i se izme\u0111u segmenata na abdomenu odakle joj je najlak\u0161e da probode tijelo p\u010dele. Kao posljedica prisustva i parazitskog djelovanja varoe u \u0107eliju dolazi do uznemiravanje larve, a ukoliko je prisutno pet ili vi\u0161e krpelja na jednoj lutki p\u010dele, dolazi do te\u0161kog o\u0161te\u0107enja tako da je ta p\u010dela prakti\u010dno izgubljena za p\u010delinju zajednicu. Ukoliko se radi o manjoj zarazi (manji broj krpelja na p\u010deli) onda dolazi do djelimi\u010dnog o\u0161te\u0107enja p\u010dele \u010diji se \u017eivotni vijek skra\u0107uje za 25-50%. Prema drugim autorima \u017eivot p\u010dela zara\u017eenih varoom je neuporedljivo kra\u0107i. Naime, zara\u017eene larve u leglu se prije vremena ispru\u017ee ili ispadnu na dno ko\u0161nice, a ukoliko se izlegu p\u010dele su sitnije, skra\u0107enih krila i trupova, nepravilnog polo\u017eaja krila, ili sa njihovim nedostatkom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

P\u010dele koje su zara\u017eene varoom pri poku\u0161aju leta kre\u0107u se u krug, padaju ispred ko\u0161nice, puze po travi i ubrzo ugibaju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tretmani protiv varoe <\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kao i kod voskovog moljca varoa se mo\u017ee uni\u0161titi toplotom, tj. temperaturom od 46 do 48\u2070 C. Ovaj na\u010din se slabo koristi, iako se u po\u010detku mnogo koristio u Rusiji. Problem kod ovog na\u010dina je taj \u0161to se mora izvoditi bez prisustva legla, a jo\u0161 ve\u0107u pote\u0161ko\u0107u predstavlja \u010dinjenica da p\u010dele ugibaju na 50\u2070 C zbog \u010dega aparatura moga da bude jako precizna.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tretmani poput posipanja p\u010dela bra\u0161nom, \u0161e\u0107erom u prahu i dr. su pokazali u\u010dinkovitost protiv varoe, ali je ipak sve to daleko od prave efikasnosti. Sli\u010dan je slu\u010daj i sa nekim eteri\u010dnim uljima pojedinih biljaka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada su u pitanju biolo\u0161ke metode suzbijanja, svakako se u prvom redu izdvaja upotreba gra\u0111evinjaka, a ovim vidom borbe smatra se da se populacija varoe mo\u017ee smanjiti za oko 50%. Sli\u010dni rezultati se posti\u017eu, izdvajanjem matice na jednom okviru u kojem ona proizvodi leglo i zbog prisustva samo toga legla u ko\u0161nici varoa \u0107e biti koncentrisana na taj ram. Kada je sve leglo poklopljeno ovaj okvir se uklanja i zamjenjuje novim pomo\u0107u kojeg \u0107e se ponovo odstraniti varoa. Me\u0111utim, ove mjere su manje zastupljene jer izazivaju zastoj u leglu, a samim tim i u potencijalu p\u010delinjeg dru\u0161tva za sakupljanje meda, a osim toga, kao \u0161to smo vidjeli, ne pokazuju visok stepen uni\u0161tavanja varoe, jer se oko 30-40% varoe u tom periodu nalazi na odraslim p\u010delama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Mre\u017easta podnja\u010da koja slu\u017ei za dijagnostiku varoe (postavljanjem ulo\u0161ka i brojanjem otpalih varoa), ima direktan uticaj i na njeno suzbijanja jer izvjestan procenat otpalih varoa (14-28%) propadne kroz mre\u017eu bez mogu\u0107nosti da se vrati na p\u010dele ili u leglo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Suzbijanje varoe hemijskim sredstvima \u2013 koje preparate koristiti<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Do danas je isprobano mnogo hemijskih supstanci i jedinjenja za tretiranje p\u010delinjih dru\u0161tava protiv varoe, me\u0111utim samo je mali broj pokazao efikasnost, tako da je na toj maloj bazi hemikalija nastalo dosta preparata koji se na tr\u017ei\u0161tu nalaze pod svakojakim imenima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada su u pitanju preparati za zadimljavanja kao jedno od sredstava koje je dalo najbolje rezultate navodi se fluvalinat koji je sa trokratnom primjenom (u odsustvu legla) postigao efikasnost od 99%, pri \u010demu nikakav negativan uticaj nije registrovan na p\u010dele. Me\u0111utim, kao i kod ve\u0107ine preparata koji su se koristili u borbi protiv ovog opasnog krpelja, pojavila se rezistetnost (otpornost) varoe na fluvalinat tako da se situacija oko njegove primjene u poslednje vrijeme uveliko izmijenila. Sli\u010dna je situacija i sa fenotijazinom koji se nekada primjenjivao, a u zadnje vrijeme i sa amitrazom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U Srbiji je registrovano 6 proizvoda koji su namijenjeni u borbi protiv varoe:<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n