{"id":2713,"date":"2020-07-06T12:06:16","date_gmt":"2020-07-06T12:06:16","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=2713"},"modified":"2022-04-08T13:39:17","modified_gmt":"2022-04-08T12:39:17","slug":"u-gostima-kod-slavka-mijovica-profesor-proizvodac-i-savjetnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/u-gostima-kod-slavka-mijovica-profesor-proizvodac-i-savjetnik\/","title":{"rendered":"U gostima kod Slavka Mijovi\u0107a: Profesor, proizvo\u0111a\u010d i savjetnik"},"content":{"rendered":"\n
Profesor Slavko Mijovi\u0107 je ro\u0111en 24.10.1954 u Golubovcima, u poljoprivrednoj porodici. Poljoprivredni fakultet, smjer vinogradarstvo i vo\u0107arstvo upisao je 1976. godine u Novom Sadu i isti zavr\u0161io 1980. godine. Iste godine na istom fakultetu, upisuje postdiplomske studije na smjeru za vinogradarstvo, gdje i magistrira 1986. godine. Po zavr\u0161etku fakulteta 1980. godine, zasniva radni odnos u R.O. \u201ePlanta\u017ee\u201c kao pripravnik u vinogradarskoj proizvodnji. Tu je proveo 3 godine, a zatim nakon odslu\u017eenja vojnog roka, po\u010dinje da radi na Agroekonomskom institutu, gdje je kao saradnik u\u010destvovao u vi\u0161e projekata iz oblasti vinogradarstva. 1986. godine prelazi u Poljoprivredni institut, gdje je radio kao saradnik. Bio je rukovodilac na ve\u0107em broju projekata iz oblasti vinogradarstva i u\u010destvovao na mnogim kongresima i simpozijumima u zemlji i inostranstvu. Tromjese\u010dnu specijalizaciju iz oblasti ishrane u vinogradarstvu obavio je 1986. godine u Odesi, tada\u0161njem SSSR-u. U\u010destvovao je na vi\u0161e me\u0111unarodnih projekata u Bugarskoj kao rukovodilac projekta ili \u010dlan istra\u017eiva\u010dkog tima. Dobro govori i ruski jezik. Na Univerzitetu Crne Gore je pro\u0161ao sve izborne procedure, od vi\u0161eg istra\u017eiva\u010da do nau\u010dnog savjetnika. Biran je u zvanje docenta 1993. godine na Univerzitetu u Kragujevcu, a iste godine po\u010dinje da predaje predmet Op\u0161te vinogradarstvo, na Agroekonomskom fakultetu u \u010ca\u010dku. Bio je pomo\u0107nik ministra poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede u \u010detvorogodi\u0161njem mandatu, zatim pomo\u0107nik direktora za razvoj na Biotehni\u010dkom institutu i dugogodi\u0161nji rukovodilac Centra za vinogradarstvo, vo\u0107arstvo i vinarstvo. Trenutno je Profesor na predmetima Op\u0161te i Posebno vinogradarstvo, a na magistarskim studijama predaje Ampelografiju i Rasadni\u010dku proizvodnju u vinogradarstvu. Tako\u0111e predaje i na primijenjenim studijama u Baru na izbornim predmetima Vinogradarstvo i Proizvodnja loznih kalemova. Kao autor ili koautor objavio je vi\u0161e od 100 nau\u010dnih radova, a kao koautor jednu knjigu i dva praktikuma.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Pored toga \u0161to va\u0161e veliko znanje dijelite sa studentima, da li vas poljoprivrednici ili hobi proizvo\u0111a\u010di kontaktiraju u cilju dobijanja savjeta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– Da, svakako me kontaktira veliki broj ve\u0107ih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da, kao i onih kako vi ka\u017eete hobi proizvo\u0111a\u010da. Bio sam rukovodilac mnogih ve\u0107ih vinogradarskih i vo\u0107arskih zasada po\u010dev od firme \u201eRavil\u201c sa Cetinja koja je podigla oko 30.000 \u010dokota sorte vranac, kaberne sovinjon(cabernet sauvignon) , merlo(merlot) i marselan u Zagara\u010du kod Danilovgrada, zatim 10.000 \u010dokota bijelih vinskih sorti u Gra\u0111anima, sorte krsta\u010d, \u0161ardone (chardonnay) i morave. Tim projektom sam rukovodio od sadnje do stupanja u rod tj. \u010detiri godine. Pored toga rukovodio sam projektom podizanja 6.000 \u010dokota vinove loze sorte vranac, vlasnika firme \u201eKips\u201c gdje je podignut vinograd na Medunu u Ku\u010dima. Zatim podizanje vinograda firme \u201eGold\u201c Mahala-Zeta gdje je podignut vinograd od 8.000 \u010dokota crnih vinskih sorti. Tako\u0111e i kod firme “Montenegro petrol” gdje je posa\u0111eno 1ha oraha, 1ha lje\u0161nika, 5ha masline i 1ha vinove loze sorte vranac, petit verdo (petit verdot) i marselan.Trenutno radim na podizanju vinograda, vlasnika Veska Vuja\u010di\u0107a u Golubovcima povr\u0161ine 1ha ili 9.000 \u010dokota vranca. Od jeseni bi\u0107u rukovodilac zasada dunje, \u0161ljive i kru\u0161ke vlasnika Petra Savi\u0107a iz Podgorice u mjestu \u0106urilac. Treba napomenuti da su na svim ovim prijektima bili anga\u017eovani mr Sa\u0161a Ili\u0107 kao mladi saradnik i Vojislav Popovi\u0107 kao student apsolvent.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se\nti\u010de hobi proizvo\u0111a\u010da, rado dajem savjete i izlazim na teren svakome ko mi se\nobrati za pomo\u0107 , jer mi to pri\u010dinjava zadovoljstvo da pomognem drugome.<\/p>\n\n\n\n
Koji su to zahtjevi sa kojima se naj\u010de\u0161\u0107e susrije\u0107ete?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nZahtjevi su razni po\u010dev od same sadnje, rezidbe, prskanja, \u0111ubrenja itd.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom da ste Profesor na fakultetu, mo\u017eete li nam re\u0107i koliko su studenti zainteresovani za bavljenje ovim poslom, i da li imaju \u017eelju da pokrenu sopstvenu proizvodnju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– Na\u017ealost studenti koji upisuju Biotehni\u010dki\nfakultet dolaze iz raznih stru\u010dnih \u0161kola, gimnazije, ekonomske, medicinske,\ntehni\u010dkih \u0161kola i dr. Mogu re\u0107i da je mali broj zainteresovan, i te mlade\nkolege smatraju da sa poljoprivrednog fakulteta treba raditi odmah u\nkancelariji, \u0161to za njih nije dobro jer svako od njih treba da pro\u0111e\nproizvodnju i nau\u010di zanat. Pored toga poljoprivredu treba voljeti i u\u017eivati u\nnjoj, treba napomenuti da ja u\u017eivam u\npoljoprivredi naro\u010dito kada vidim neki\nzasad bilo vinogradarski, vo\u0107arski i povrtarski.<\/p>\n\n\n\n
Va\u0161e vi\u0161egodi\u0161nje znanje ste primijenili u sopstvenoj proizvodnji, da li nam mo\u017eete re\u0107i \u0161ta sve gajite i na kojim povr\u0161inama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– Imam\n2 ha pod zasadima vo\u0107a: kru\u0161ke, dunje, vi\u0161nje, japanske jabuke i kivija , zatim\n 0,5 ha loze vranac, petit verdo(petit\nverdot) i marselan. Zadovoljstvo mi je biti u vinogradu ili vo\u0107njaku uz pomo\u0107\nsvoje supruge i sina, i svima nama to predstavlja rekreaciju i izlazak na \u010dist\nvazduh.<\/p>\n\n\n\n
Sa kojom ste vo\u0107nom vrstom najvi\u0161e zadovoljni u va\u0161oj proizvodnji, i koliko ste zadovoljni sa cijenama na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nZadovoljan sam sa svim vo\u0107nim vrstama i sortama vinove loze, ali bih izdvojio sortu kru\u0161ke Karmen i te sorte\nimam 1500 stabala u gustom sklopu. <\/p>\n\n\n\n
\u0160to se\nti\u010de cijene tako\u0111e sam zadovoljan, jer su cijene ovih poljoprivrednih kultura\nmnogo ve\u0107e nego u zemljama okru\u017eenja, a i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore\niz godine u godinu daje sve ve\u0107e subvencije, kako u vinogradarstvu, vo\u0107arstvu\ntako i ostalim granama poljoprivrede.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to o sortama vinove loze u va\u0161em vinogradu i zbog \u010dega ste se ba\u0161 odlu\u010dili za njih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– Kao\n\u0161to sam rekao dominantna je na\u0161a autohtona sorta vranac, a pored nje imam sortu\npetit verdo (petit verdot) i marselan koje nakupljaju mnogo \u0161e\u0107era i slu\u017ee kao\npopravka \u0161e\u0107era vrancu, a osim toga daju fini buket i aromu vina. Zemlji\u0161te u\nmojim zasadima nije pjeskovito nego humusno, i vranac na takvom zemlji\u0161tu ne\nmo\u017ee nakupiti mnogo \u0161e\u0107era, kao na \u0106emovskom polju ili na pjeskovitim\nzemlji\u0161tima. Ove dvije sorte kompezuju sadr\u017eaj \u0161e\u0107era, na taj na\u010din \u0161to vr\u0161im\nkupa\u017eu sa vrancem, i zbog toga sam se odlu\u010dio da sadim ove dvije sorte.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Vranac koji je najvi\u0161e zastupljen u Crnoj Gori, kako je nastao i kada? Za\u0161to je Crnogorsko vinogorje toliko posebno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nVranac je na\u0161a autohtona sorta, na kojoj je radio \u010duveni crnogorski vinogradar Akademik dr Marko Uli\u0107evi\u0107, koji je i stvorio\novu sortu i sa zadovoljstvom mogu re\u0107i da sam ja bio njegov saradnik ili\nasistent i sve \u0161to sam nau\u010dio iz oblasti vinogradarstva, bila je zasluga\npokojnog akademika Uli\u0107evi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorsko\nvinogorje je posebno zbog zemlji\u0161ta, klime, blagih temperatura u toku zime,\nmnogo sun\u010danih dana u toku vegetacije i drugih klimatskih karakteristika Crne\nGore. Zbog toga su vina iz Crne Gore visokokvalitetna. \u0160to se ti\u010de stonog\ngro\u017e\u0111a, zahvaljuju\u0107i klimatskim karakteristikama, kod nas se uspje\u0161no gaje\nsorte, kardinal, ribijer, viktorija, rozaklija i dr. Stono gro\u017e\u0111e iz Crne Gore\nse prodaje u svim zemljama okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je va\u017eno o\u010duvati autohtone sorte vo\u0107a i vinove loze? Koliko su one zastupljene Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nMnogo je va\u017eno sa\u010duvati sorte vinove loze koje su stvorene u Crnoj Gori, kao i\nautohtone sorte. Na\u017ealost to se danas u Crnoj Gori slabo \u010duva, iz razloga jer\nna rukovode\u0107im mjestima dolaze ljudi koji nisu bliski tim oblastima i te\u0161ko ih\nje ubijediti da se za te stvari mora imati novca i da na tim poslovima treba da\nrade stru\u010dnjaci iz oblasti vo\u0107arstva i vinogradarstva a ne drugih profesija.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161 fakultet\nje stvorio 20 sorti vinove loze, pod rukovodstvom Akademika Marka Uli\u0107evi\u0107a,\nprof. dr. Ljubomira Pejovi\u0107a i prof. dr. Slavka Mijovi\u0107a. Nadam se da \u0107e\nrukovodstvo na\u0161eg fakulteta po\u010deti da umno\u017eava ove sorte jer slobodno mogu re\u0107i\nda je ovo blago Crne Gore, jer je stvaranje ovih sorti trajalo 20 godina, a\niste su prestale da se umno\u017eavaju prije 12 godina.<\/p>\n\n\n\n
Da li postoji plan za\u0161tite autohtonih sorti i da li se u Crnoj Gori mo\u017ee o\u010dekivati da napravimo brend u bliskoj budu\u0107nosti, ako imamo u vidu porast trenda potra\u017enje za konzumacijom autohtonih proizvoda bilo iz domena biljne ili sto\u010darske proizvodnje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nNadam se da \u0107e Biotehni\u010dki fakultet sa\u010duvati autohtone sorte vinove loze i 20\nnovih sorti kao \u0161to su vrani vranac, julska rozaklija, gorica, ribnica,\nlje\u0161kopoljka i ostale. \u0160to se ti\u010de vo\u0107arstva i sto\u010darstva, s obirom da to nije\nmoj u\u017ei fah, o tome \u0107e re\u0107i kolege iz tih oblasti kada budu imali priliku.<\/p>\n\n\n\n
Kako komentari\u0161ete pro\u0161lu godinu, s obzirom da su mnogi vo\u0107ari i vinogradari imali ve\u0107ih problema sa vremenskim prilikama a samim tim i bolestima? Kakva su va\u0161a o\u010dekivanja u ovoj godini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– S\nobzirom u da su u pro\u0161loj godini bile nepovoljne vremenske prilike, mnogi\nvinogradari i vo\u0107ari nisu na vrijeme vr\u0161ili odre\u0111ena tretiranja i za\u0161titu, pa\nje samim tim bio ve\u0107i nalet bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Povoljne\nvremenske prilike u ovoj godini daju nadu \u0161to se sada vidi na zasadima vinove\nloze i vo\u0107aka, prinosi su veoma dobri i samo se treba nastaviti sa navodnjavanjem.<\/p>\n\n\n\n
Koje je va\u0161e mi\u0161ljenje o pretjeranom tretiranju hemijskim sredstvima vo\u0107a i vinove loze?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nVinova loza i vo\u0107ne vrste se moraju tretirati sa hemjskim sredstvima, a\npretjeranog tretiranja nema, niti mo\u017ee biti ako se poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di\npridr\u017eavaju karence i uputstva koja pi\u0161u na svakom za\u0161titnom sredstvu.<\/p>\n\n\n\n
Koliko Crnogorski poljoprivrednici cijene savjete stru\u010dnjaka, i koliko te savjete primjenjuju u praksi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
–\nManji Crnogorski poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di, slabije cijene savjete stru\u010dnjaka,\nali je na\u0161a obaveza da im uvijek iza\u0111emo u susret, a koliko \u0107e oni to\nprimijeniti ostaje na njima.. Ve\u0107i poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di sa ve\u0107im\npovr\u0161inama, svakako vi\u0161e cijene i anga\u017euju stru\u010dno lice, jer ne\u0107e da rizikuju\nproizvodnju. <\/p>\n\n\n\n
Za kraj da li imate neku poruku za Crnogorske poljoprivrednike, kao i ljude koji bi \u017eeljeli da se bave poljoprivredom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
– Savjeti za Crnogorske poljoprivrednike bi bili da uvijek kontaktiraju stru\u010dne ljude, pogotovo one koji su radili u nekoj proizvodnji ili se sami bave sa njom, jer sama teorija bez prakse ne zna\u010di puno. Posebno bih naglasio za mlade kolege koji su zavr\u0161ili poljoprivredni fakultet ili ga zavr\u0161avaju, da prilikom zaposlenja pro\u0111u prvo proizvodnju, jer se tu nau\u010di zanat. Osim toga mogu sami da zapo\u010dnu sopstveni biznis u poljoprivrednoj proizvodnji, jer od poljoprivrede i po\u0161tenog rada mo\u017ee solidno da se \u017eivi, a uz to Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, pru\u017ea sve vi\u0161e povoljnosti za mlade poljoprivredne stru\u010dnjake, daje nepovratna sredstva i razne subvencije za ostale poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de. Nije poljoprivreda te\u0161ka toliko kako pojedini misle, treba u\u017eivati u onome \u010dime se \u010dovjek bavi i uspjeh je neminovan.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/viber_image_2020-07-06_13-27-13-1-768x1024.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/viber_image_2020-07-06_13-27-08-1024x768.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/viber_image_2020-07-06_13-27-17-768x1024.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n