{"id":2590,"date":"2023-05-17T15:31:02","date_gmt":"2023-05-17T13:31:02","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=2590"},"modified":"2023-05-17T16:39:28","modified_gmt":"2023-05-17T14:39:28","slug":"rojenje-pcela-i-postupak-njege-mladog-roja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/rojenje-pcela-i-postupak-njege-mladog-roja\/","title":{"rendered":"Rojenje p\u010dela i postupak njege mladog roja"},"content":{"rendered":"\r\n
Uprkos razvitku moderne tehnologije, koja je izme\u0111u ostalog omogu\u0107ila ispitivanje p\u010delinje zajednice i doprinijela pro\u0161irenju znanja o ovim korisnim insektima, moglo bi se re\u0107i da jo\u0161 mnogo toga ima nama nepoznatog. Jedan dio te nepoznanosti, ili nejasno\u0107e je svakako vezan za rojenje. Rojenje se odvija iz vi\u0161e razloga. Neki od njih su \u010dovjeku poznati, i pomo\u0107u toga on nastoji raznim metodama da suzbije rojenje. Te metode su djelotvorne, ali ipak nisu sasvim uspje\u0161ne, \u0161to zna\u010di da jo\u0161 uvijek nedostaje poznavanje odre\u0111enih zakonitosti u radu i \u017eivotu p\u010dela.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Rojenje p\u010dela \u2013 vrijeme rojenja<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
Pojava nagona za rojenjem, odnosno rojenje p\u010dela je omogu\u0107ilo \u0161irenje i opstanak p\u010dela kao dru\u0161tva kroz vjekove. Nagon za rojenjem se de\u0161ava obi\u010dno kada je u ko\u0161nici prisutna velika populacija p\u010dela, a to obi\u010dno biva pred glavnu pa\u0161u, ili u toku nje. Veliki broj p\u010dela u ko\u0161nici ne zna\u010di da \u0107e dru\u0161tvo dobiti nagon za rojenje. Ukoliko se obezbijedi pravovremeno dovoljno prostora za razvoj dru\u0161tva, nagon za rojenjem se ne\u0107e pojaviti, ali opet se ovo sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee utvrditi jer nagon mo\u017ee biti pokrenut iz nekih drugih razloga, recimo, genetskim. Dru\u0161tva sa starijom maticom su sklona rojenju.<\/p>\r\n
Drugi uzroci nagona za rojenjem su:<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
Nasledni faktori,<\/li>\r\n
Starost matice,<\/li>\r\n
Nedovoljan prostor za razvoj i skladi\u0161tenje meda, nektar i gradnju novog sa\u0107a,<\/li>\r\n
Vremenske prilike (ki\u0161no vrijeme koje onemogu\u0107uje rad p\u010dela van ko\u0161nice) i dr.<\/li>\r\n<\/ul>\r\n\r\n\r\n\r\n
Kada dru\u0161tvo dobije nagon za rojenjem, ono \u017eeli proizvesti novu maticu i po\u010dne sa izgradnjom mati\u010dnjaka (po ivici sa\u0107a ramova sa leglom), a zatim prisiljava staru maticu da u mati\u010dne \u0107elije zale\u017ee jaja kako bi ono odnjegovalo novu maticu. Roj prvijenac izlazi iz ko\u0161nice u periodu od 10h do 14h<\/strong> i sastoji se od stare matice, nekoliko stotina trutova i oko polovine broja p\u010dela radilica razli\u010dite starosti. Kod matica starijih od 2-3 godine mo\u017ee do\u0107i do tihe zamjene<\/strong>, naj\u010de\u0161\u0107e zbog nemogu\u0107nosti matica da le\u017eu veliki broj jaja. U ovom slu\u010daju, obi\u010dno stara matica ostaje u ko\u0161nici, dok sa prvim rojem izlazi jedna ili vi\u0161e mladih nesparenih matica.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
Rojevni mati\u010dnjaci.<\/p><\/div>\r\n
Detaljnim pregledom dru\u0161tava, mati\u010dnjaci se mogu primijetiti i tim njihovim odstranjivanjem poku\u0161ati sprije\u010diti rojenje. Kao znak rojenja jeste i slab izlazak izletnica jakog dru\u0161tva, dok se kod drugih dru\u0161tava odvija normalna aktivnost. Kod ovih dru\u0161tva ukoliko ne do\u0111e do pogor\u0161anja vremenskih uslova dolazi do pu\u0161tanja roja. Rojevi se, dakle, naj\u010de\u0161\u0107e pu\u0161taju izme\u0111u 10h i 14h<\/strong>, dok najve\u0107i dio rojeva<\/strong> izlazi oko<\/strong> podne<\/strong>. U izuzetnim slu\u010dajevima, kao \u0161to je na primjer, sparno vrijeme \u00a0roj se mo\u017ee pojaviti rano ujutro (oko 7h<\/strong>) , ili kasno uve\u010de (oko 17h). Prvi roj sa kojim izlazi stara matica se u narodu zove \u201eprvijenac\u201c i u tom roju se obi\u010dno nalazi polovina ukupnog broja p\u010dela koje pripadaju svim starosnim grupama. Nakon sedam do osam dana po\u0161to prvi roj (\u201eprvijenac\u201c) napu\u0161ti ko\u0161nicu, iz ostatka dru\u0161tva mo\u017ee iza\u0107i i drugi roj (\u201edrugijenac\u201c) koji je upola manje veli\u010dine u odnosu na prvi roj, a kroz tri dana i \u201etre\u0107enac\u201c. U ekstremnim slu\u010dajevima rojenje se mo\u017ee nastaviti do vrlo malog broja p\u010dela. \u201eDrugijenac\u201c nakon izlijetanja iz ko\u0161nice je\u00a0 nehomogen i vrlo \u010desto se razdvaja i spaja, a obi\u010dno leti dalje od prvijenca. Roj \u201etre\u0107enac\u201c (ako do njega do\u0111e) sadr\u017ei kao i drugijenac vi\u0161e nesparenih matica.<\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Hvatanje i smje\u0161taj roja<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
Nakon \u0161to napu\u0161ti ko\u0161nicu roj izvjesno vrijeme kru\u017ei iznad p\u010delinjaka u dosta rasturenom stanju; zatim po\u010dinje postepeno grupisanje p\u010dela i obi\u010dno se zaustavi blizu p\u010delinjaka, naj\u010de\u0161\u0107e na neko drvo i obrazuju grozd. Na ovom mjestu roj obi\u010dno ostaje nekoliko sati, i ovaj termin se iskori\u0161\u0107ava za njegovo hvatanje. Za hvatanje rojeva obi\u010dno se koriste manje vr\u0161kare, pletare ili sandu\u010di\u0107i. Prije upotrebe neki p\u010delari preporu\u010duju se da se hvata\u010d dezinfikuje plamenom, premazati mati\u010dnjakom (Melissa officinalis) ili u njega staviti par\u010de sa\u0107a. Ukoliko se roj uhvati za nisko drvo, ili nisku granu postupak hvatanja roja je mnogo lak\u0161i nego kada su u pitanju viso\u010dije grane. U tom slu\u010daju se mo\u017ee koristiti ko\u0161nica sa ramovima koja se postavi neposredno ispod roja, a zatim se roj otrese u ko\u0161nicu. U ko\u0161nicu se prethodno stave prazni ramovi i obavezno ram sa leglom i medom kako bi p\u010dele prihvatile ponu\u0111enu ko\u0161nicu, a jo\u0161 je bolja opcija ako se doda ram sa medom, ili se ko\u0161nice prema\u017eu mati\u010dnjakom kako bi mirisi meda, odnosno mati\u010dnjaka privukli p\u010dele u ko\u0161nici.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
U odre\u0111enim slo\u010dajevima roj se mo\u017ee smjestiti na ra\u010dvi drveta, ogradni stub, zid ku\u0107e. Sa ovakvih mjesta rojevi se skidaju uz pomo\u0107 dimilice, merdevina i sl. a za hvatanje se obi\u010dno koriste vr\u0161kare, bilo da su pletene od pru\u0107a ili napravljene od slame ( mo\u017ee i bilo koji drugi prikladni materijal). Svakako, za p\u010delare je obi\u010dno najte\u017ei postupak ukoliko se roj skida sa visoke grane. U tim slu\u010dajevima se obi\u010dno koristi duga\u010dka motka na kojoj se ve\u017ee bilo kakva prikladna za tu namjenu rojevnja\u010da. Ona se podnosi ispod roja i\u00a0 grana na kojoj se nalaze p\u010dele se tresne, a u odre\u0111enim slu\u010dajevima se\u00a0 mo\u017ee \u00a0i\u00a0 rojevnja\u010dom zatresti roj tako da padne u ko\u0161nicu, paze\u0107i da se matica i p\u010dele ne povrijede prilikom ove operacije. Ukoliko se roj skida sa visoke grane mo\u017ee se koristiti konopac koji se prebaci preko grane i sa njim se obavi stresanje p\u010dela.\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Nakon hvatanja roja,\u00a0 hvata\u010d ili rojevnja\u010du ili ko\u0161nicu treba smjestiti u hladu pokraj p\u010delinjak. Kada se roj \u201euhvati\u201c u ko\u0161nicu, ve\u0107i broj p\u010dela leti oko ko\u0161nice. Obi\u010dno treba oko pola sata da sve p\u010dele u\u0111u u ko\u0161nicu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Stresanje roja u ko\u0161nicu<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
Roj uhva\u0107en u sandu\u010di\u0107u ili pletaru mo\u017ee ostati do predve\u010de u njima, a zatim se presipa u prethodno pripremljenu okvirnu (standardnu ko\u0161nicu). U toj ko\u0161nici treba postaviti \u010detiri okvira s tim \u0161to se razmaknu tako da ostane prostor u sredini, dok sa strana stoje po dva okvira. Ko\u0161nicu staviti na mjesto na kojem se planira njen stalni boravak. Pletaru sa rojem ( ili drugi kori\u0161\u0107eni hvata\u010d) dr\u017eati iznad ko\u0161nice na maloj visini i stresti p\u010dele\u00a0 u ko\u0161nicu paze\u0107i da se postupak stresanja odvija polako bez naglog trzanja kako ne bi do\u0161lo do povre\u0111ivanja p\u010dela. Kada stresemo p\u010dele okvire treba prima\u0107i i staviti sa strana pregradne daske, a zatim ostaviti p\u010dele na miru. Neki p\u010delari ko\u0161nicu popune \u010ditavu sa praznim sa\u0107em, me\u0111utim, treba imati u vidu da je taj prostor naro\u010dito u po\u010detnoj fazi razvi\u0107a roja suvi\u0161an i da mladi roj ne mo\u017ee za\u0161tititi dodatno sa\u0107e od napada moljca.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Ako su rojevi iza\u0161li mnogo prije glavne pa\u0161e treba nastojati da se smje\u0161tanje roja vr\u0161i na tablama vje\u0161ta\u010dkog sa\u0107a, odnosno; ako su iza\u0161li ispred ili za vrijeme glavne pa\u0161e smjestiti ih na izgra\u0111eno sa\u0107e (naravno, ukoliko ima rezerve izgra\u0111enog sa\u0107a). \u00a0Ukoliko se radi o roju prvijencu koji sadr\u017ei staru maticu treba u ko\u0161nici postaviti izgra\u0111eno sa\u0107e jer matica mo\u017ee odmah po\u010deti sa polaganjem jaja. Za bolje smirivanje roja u ko\u0161nici, preporu\u010duje se dodavanje rama sa leglom iz nekog ja\u010deg dru\u0161tva. Osim naseljavanje ko\u0161nice postupkom stresanja p\u010dela mo\u017ee se primijeniti bla\u017ei i sigurniji metod za p\u010dele i maticu koji podrazumijeva naseljavanje kroz leto ko\u0161nice.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
Prije po\u010detka sezone rojenja (nekolika dana), mogu se u blizini p\u010delinjaka postaviti ko\u0161nice \u2013 klopke u kojima se stave stariji okviri sa\u0107a kako bi izvidnice, koje tra\u017ee pogodno mjesto za smje\u0161taj roja otkrile to mjesto. Naravno, ovo ne biva ba\u0161 tako jednostavno, jer obi\u010dno p\u010dele uprkos tome mogu odabrati neko drugo mjesto.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n
U po\u010detku gnijezdo roja nije potrebno \u0161iriti, osim ako matica zale\u017ee svo sa\u0107e. Tek za 21 dan<\/strong> (ako je matica odmah po\u010dela sa polijeganjem jaja) se po\u010dnu izvoditi mlade p\u010dele i tada se ukazuje potreba za pro\u0161irenjem gnijezda<\/strong>. Ukoliko se vrijeme pogor\u0161a roj treba prihraniti sa \u0161e\u0107ernim sirupom. Prihranjivati se mo\u017ee i ukoliko ne nastanu lo\u0161i vremenski uslovi kako bi se pospje\u0161ila izgradnja sa\u0107a i razvoj nove p\u010delinje zajednice. Rojevi nastali u vremenu glavne pa\u0161e i prije nje imaju uslova da se do kraja sezone razviju u dobro dru\u0161tvo. Kasniji rojevi imaju manje \u0161anse za dobrim i brzim razvi\u0107em do kraja godine, zato ih treba dodatno prihranjivati i posvetiti im vi\u0161e pa\u017enje. Roj se sigurnije razvija na gotovo sa\u0107e, a posebno ukoliko mu se doda ram sa leglom, cvjetnim pra\u0161kom i medom. Ukoliko je roj drugijenac slabe snage, mo\u017ee se spojiti sa prvim rojem \u010dime pove\u0107avamo snagu \u201eprivijenca\u201c, a u isto vrijeme elimini\u0161emo rizik od propadanja \u201edrugijenca\u201c.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Drugi rojevi (drugijenci<\/strong>) nakon izlijetanja iz ko\u0161nice imaju vi\u0161e matica. P\u010dele \u0107e same odabrati jednu maticu, a sve ostale \u0107e uni\u0161titi. Nakon pet do sedam dana ostavljena matica \u0107e iza\u0107i iz ko\u0161nice, spariti se i ubrzo po\u010deti sa polijeganjem jaja. Sli\u010dno se de\u0161ava i sa starkom, koja se nakon drugog roja vjerovatno ne\u0107e vi\u0161e rojiti. Dakle, u ovom periodu potrebno je kontrolisati prisustvo i aktivnost matice jer se mo\u017ee desiti da se matica nakon \u0161to izleti iz ko\u0161nice radi sparivanja vi\u0161e ne vrati, i u tom slu\u010daju treba dodati novu maticu ili mati\u010dnjak, odnosno, okvir (ram) sa mladim leglom ako ni mati\u010dnjaka nema. Pregled dru\u0161tava \u00a0je bolje obavljati ujutro ili uve\u010de.<\/p>\r\n
<\/p>\r\n
<\/p>\r\n
<\/p>\r\n
<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Pripremio:<\/strong> dipl. ing. polj. Du\u0161an Ivanovi\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/image-15.png\")
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/image-16.png\")
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/image-17.png\")