![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/slika-1-1.jpg\")
<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
Vegetativni oblici nisu toliko\notporni na dezificijense, isu\u0161ivanje, visoke temperature… Spore Paenibacillus larvae<\/em> se razvijaju u crijevu\nlarve, dok je leglo jo\u0161 otvoreno. U crijevu spore klijaju i razvijaju se u\nvegetativni oblik. Prilikom poklapanja legla dolazi do uginu\u0107a larve, jer se\nvegetativni oblik bakterije njom hrani. \u017divotni vijek zara\u017eene larve je oko 7\ndana. Vegetativni oblik Paenibacillus larvae<\/em>\nprije nego ugine, ostavlja veliki broj spora koje slu\u017ee za \u0161irenje bolesti.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dka kuga legla je zastupljena samo u leglu, larvama, dok odrasle p\u010dele ne obolijevaju. P\u010dele higijeni\u010darke \u010diste\u0107i \u0107eliju gdje se nalazi uginula larva, u kojoj je prisutan veliki broj spora, prilikom kontakta sa njima postaju vektori za \u0161irenje bolesti unutar ko\u0161nice. Drugi na\u010din da se larve zaraze jeste preko hrane koju konzumiraju, a koja je kontaminirana sporama.<\/p>\n\n\n\n Spore u ko\u0161nicu mogu dospjeti uz\npomo\u0107 pribora koji nije dobro o\u010di\u0161\u0107en (pozajmljivanje pribora drugim p\u010delarima\nkoji imaju zara\u017eeno leglo), spajanje lo\u0161ih sa dobrim dru\u0161tvima bez predhodne\nzravstvene provjere, kupovina rojeva ili matica iz zara\u017eenog p\u010delinjaka,\nprihranom p\u010dela medom, polenom koji poti\u010de iz zara\u017eenih ko\u0161nica, kori\u0161\u0107enje\nkontaminiranog sa\u0107a. Izvori zaraze mogu da budu uginula p\u010delinja dru\u0161tva i larve\nzara\u017eene ovom bole\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Vektori za \u0161irenje su va\u0161i, muve,\nmoljci, varoa, kao i parazit ko\u0161nice Atemina\nthumida<\/em>. Ameri\u010dku kugu legla prenose medonosne p\u010dele koje plja\u010dkaju med susjednih ko\u0161nica (grabe\u017e),\nkoje \u0107e svoje larve da nahrane medom u kojem se nalaze spore uzro\u010dnice ameri\u010dke\nkuge. Selidbom p\u010dela na pa\u0161u mo\u017ee da se prouzokuje to da se ova bolest pro\u0161iri\ni na druga podneblja.<\/p>\n\n\n\n \u0160irenje ameri\u010dke kuge prouzrokuje\nekonomske gubitke i razlog tome je smanjenje\nbroja p\u010dela na globalnom nivou, a to bi negativno uticalo na biljni svijet,\ngubljenje nekih autohtonih vrsta, jer \u010dak i do 80% opra\u0161ivanja se vr\u0161i uz pomo\u0107\nApis mellifera<\/em>, zapazili bi brojne\npromjene biodiverziteta. <\/p>\n\n\n\n Da bi se otkilo da je dru\u0161tvo zara\u017eeno potrebno je da pro\u0111e odre\u0111eni vremenski period. Prve promjene koje se uo\u010davaju jesu promjene na poklopcima legla. Prvobitna boja vo\u0161tanih poklopaca na leglu je \u017euto-zelena, dok kako bolest napreduje dobijaju mrku boju. Prvih nedelja poklopci su meki, vodnjikavi, a nakon 2 mjeseca sasu\u0161e se i udube. \u010cesto se nakon nekog vremena mo\u017ee uo\u010diti rupa na poklopcima, kao i nepravilne ivice, jer p\u010dele poku\u0161avaju da o\u010diste \u0107eliju gdje se nalazi uginula larva (larva ugine sedmog dana).<\/p>\n\n\n\n Jedna od karakteristika jeste\nra\u0161trkano leglo, koje nije pravilno poklopljeno, a mo\u017ee se osjetiti i kisjeli miris.<\/p>\n\n\n\n Zara\u017eena dru\u0161tva dosta slabe, jer\nnema mladih p\u010dela, \u0161to prouzrokuje da se broj p\u010dela u ko\u0161nici drasti\u010dno smanji. Ovakva dru\u0161tva su \u010desto na\nmeti grabe\u017ei, \u0161to dovodi do toga da se bolest pro\u0161iri i na ja\u010da dru\u0161tva,\nzahvaljuju\u0107i sporama koje su veoma otporne i brojne i lako prenosive.<\/p>\n\n\n\n Ako se sumnja da je do\u0161lo do zaraze mo\u017ee se utvrditi uz pomo\u0107 testa \u010da\u010dkalice, uz nadzor veterinara ili stru\u010dnog lica. Uzeti \u010da\u010dkalicu i ubosti u \u0107eliju legla koje je poklopljeno, ako se prilikom va\u0111enja drvceta razvla\u010di sluzava braon masa i uradi mikroobiolo\u0161ki pregled. <\/p>\n\n\n\n Za mikrobiolo\u0161ku dijagnostiku legla\nna ameri\u010dku kugu uzima se sa\u0107e u razmjeru 10 x 10 cm. Nakon mikrobiolo\u0161kog utvr\u0111ivanja\nda je do\u0161lo do bolesti neophodno je obavijestiti veterinara koji odre\u0111uje mjere\nsanacije, a to je u ovom slu\u010daju paljenje zara\u017eenog legla, p\u010dela i ko\u0161nica, kao\ni dezinfekcija pribora i objekata koji su bili u kontaktu sa zara\u017eenim\ndru\u0161tvom, naravno uz stru\u010dni nadzor. Ameri\u010dka kuga je uspje\u0161no uklonjena iz\np\u010delinjaka ako naredna 2 mjeseca nema simptoma ove bolesti u p\u010delinjaku i u\np\u010delinjacima na rastojanju od 3 km.<\/p>\n\n\n\n P\u010delinja dru\u0161tva su jako dobro organizovana dru\u0161tva koja besprekorno funkcioni\u0161u. Ne ba\u0161 tako rijetko njihovo funkcionisanje mo\u017ee biti naru\u0161eno raznim bolestima. Da bi se direktno izbjegla ameri\u010dka kuga potrebno je da se posjeduju zdravi i jaki rojevi. Kupovinu p\u010dela, matica i meda (za prihranu p\u010dela) uzimati samo od provjerenih p\u010delara koji imaju zdrave p\u010dele. Izjegavati pozajmljivanje p\u010delarskog alata i opreme. Cilj je da se preventivne mjere ispo\u0161tuju da ne bi do\u0161lo do bolesti. Premje\u0161tanje ramova iz jedne u drugu ko\u0161nicu, kao i stresanje p\u010dela iz jednog dru\u0161tva u drugo, podspje\u0161uje \u0161irenje ameri\u010dke kuge, ako je eventualno prisutna. Edukacija i preventiva su jedan od veoma va\u017enih segmenata za suzbijanje bolesti. <\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/slika-2.jpg\")
<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/slika-3.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/slika-4.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n