Pravilno iskori\u0161\u0107avanje p\u010delinje pa\u0161e jedan je od preduslova uspje\u0161nog p\u010delarenja. Sje\u010da \u0161uma, uni\u0161tavanje flore od strane \u010dovjeka, primjena agrotehnike i za\u0161tite u poljorpijevredi, medonosna p\u010dela biva u poziciji da ima sve manji izbor biljaka kojom \u0107e obezbijediti nektarsku i polensku pa\u0161u. Dug boravak p\u010dela na samo jednoj lokaciji i iskori\u0161tavanje jedne pa\u0161e mo\u017ee uticati na stagnaciju i slabljenje p\u010delinje zajednice. Ukoliko p\u010delinje dru\u0161tvo u rano prolje\u0107e dobro napreduje usled pa\u0161e lijeske, drena, vrbe, dru\u0161tvo \u0107e se razviti na pravi na\u010din i bi\u0107e spremno za bagremovu pa\u0161u.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Bagrem ( Robinia pseudacacia L.) <\/em>je listopadno drvo iz porodice Fabaceae<\/em>. Visine je do 30 m, kro\u0161nja je razgranata ali i rijetka, grane su glatke i trnovite, usmjerene su prema gore. Pupoljci su sitni i te\u0161ko uo\u010dljivi. Listovi su duga\u010dki od 15-30 cm, slo\u017eeni, neparno perasti, sastoje se od 9-25 jajastih listova. Cvjetovi su mirisni, skupljeni su u grozdove od po 15-20 cjetova. \u010ca\u0161ica je svijetlozelena, zvonasta, ima 5 bijelih latica. Biljka je medonosna i cvjeta od aprila do maja pa \u010dak sve do juna. Da bi se sakupio nektar od bagrema, potrebno je ispuniti nekoliko uslova. Jedan od uslova je da vremenske prilike budu naklonjene proizvo\u0111a\u010du tj. da u vrijeme cjetanja bagrema ne bude ki\u0161ovito vrijeme, kako bi p\u010dele mogle da iza\u0111u iz ko\u0161nica i sakupe nektar.<\/p>\r\n Tako\u0111e, potrebno je da ve\u0107a povr\u0161ina bude obrasla bagremom, kako bi se dobio \u0161to \u010distiji med. Ova medonosna biljka raste na nadmorskoj visini manjoj od 700 m, a \u0161to je na manjoj nadmorskoj visini, on ranije cvjeta. Prinos bagrema zavisi od starosti zasada. \u0160to je starost zasada ve\u0107a, opada prinos po hektaru. Kao jedan od problema treba ista\u0107i nagon za rojenjem koje je normalna osobina p\u010delinjeg dru\u0161tva i nasle\u0111uje se. Pored genetske predispozicije, razlozi nastajanja rojevog nagona mogu biti prouzrokovani i prenatrpano\u0161\u0107u p\u010delama, leglom, hranom, stara matica, lo\u0161a ventilacija. Ovaj problem se rje\u0161ava zapo\u0161ljavanjem p\u010dela na izvla\u010denju novog sa\u0107a i dodavanjem okvira sa vo\u0161tano satnom osnovom, u plodi\u0161tu, dodavanjem okvira gra\u0111evnjaka i preno\u0161enjem matice iz plodi\u0161ta u medi\u0161te. Dobra ventiacija u ko\u0161nicama predstavlja izuzetno va\u017ean faktor u ovo doba zbog ostvarivanja ve\u0107ih prinosa. Zato \u0161to u bagremovoj pa\u0161i p\u010dela treba da preradi nektar (oko 60% vode) u med (oko 18 % vode). Zbog velikog procenta vode, ventilacija u ko\u0161nici mora biti besprekorna, \u0161to se posti\u017ee otvaranjem leta ko\u0161nice, podizanjem poklopne daske za 0,5 cm, za\u0161titom ko\u0161nice od visokih temperatura.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Bagremov med je jedini med \u010diji je pH neutralan pa se mo\u017ee mije\u0161ati sa drugim vrstama meda, a to je jedan od razloga za\u0161to je toliko tra\u017een, jer su proizvo\u0111a\u010di mogu praviti razne kombinacije u prehrambenoj industriji.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n Bagrem se smatra vrhunskom medonosnom biljkom. Nektara najvi\u0161e ima kada nema vjetra, te kada je vrijeme toplo, na temperaturi iznad 16\u00b0C<\/strong>. P\u010dele na 1 ha mogu sakupiti dnevno 15 kg, a ukupni prinos meda po ko\u0161nici mo\u017ee iznositi i do 70 kg<\/strong>. \u00a0<\/p>\r\n Bagremov med je svijetle boje, staklasto proziran i gotovo bezbojan, slatkog mirisa i blagog ukusa. U aromi bagremovog meda prisutni su terpeni a ostala otkrivena jedinjenja su izvedena su iz masnih kiselina (alkoholi, ketoni, aldehidi). Tokom fizi\u010dko hemijskih analiza i gasne hromatografsko-masne spektrometrijske analize, nektar, podvrgnut dehidrataciji u ko\u0161nici, mijenja sadr\u017eaj vode i \u0161e\u0107era. Sadr\u017eaj glukoze u bagremovom medu po nekim istra\u017eivanjima iznosi 35,98%<\/strong>.<\/p>\r\n Jedno od dejstava bagremovog meda jeste sedativno (umiruju\u0107e), \u0161to su i pokazali in vitro testovi. Bagremov med je antioksidans koji je u stanju da indukuje oksidativni stres koji se odvija u na\u0161im \u0107elijama organizma. Antimikrobni testovi su ukazali na to da nektar sakupljan sa bagremovog cvijeta ima bakteriostatsko djelovanje (proces zaustavljanja razmno\u017eavanja i rasta bakterija) dok je med baktericidan (ubija mikroorganizme). Shodno tome, ovaj med ima i antisepti\u010dno dejstvo,\u00a0 pa se upotreba posebno savjetuje kod\u00a0 nadra\u0111aja ili infekcija\u00a0 duplje, grla i disajnih puteva. Karakteristi\u010dno za bagremov med je da sporo kristali\u0161e i potrebno je da pro\u0111e nekoliko godina do potpune kristalizacije.<\/p>\r\n <\/p>\r\n <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/bbb.jpg\")
\r\nBagrem ( Robinia pseudacacia L.)<\/em><\/h4>\r\n
\r\n