Aflatoksini su bezbojne do blijedo \u017eute kristalne\nsupstance koje intezivno fluoresciraju u ultravioletnoj oblasti. AFB1 i AFB2 emituju plavu, dok AFG1 i AFG2 emituju zelenu boju na osnovu \u010dega su i dobili ime. Aflatoksini\nkoji su prona\u0111eni u mlijeku tako\u0111e emituju plavu boju.<\/p>\n\n\n\n
Fizi\u010dki faktori koji imaju najve\u0107i uticaj na rast\ni razvoj Aspergillus vrsta su temperatura i vlaga. Od hemijskih faktora najve\u0107i\nzna\u010daj pripisuje se sastavu vazduha i prirode kao i sastavu supstrata.\nPrisustvo cinka, vitamina, masnih i amino kiselina povoljno uti\u010de na njihov\nrazvoj i sintezu aflatoksina. Biolo\u0161ki faktori su uglavnom u vezi sa vrstom\ndoma\u0107ina. Pored navedenog, pojava su\u0161e, o\u0161te\u0107enje biljke, prisustvo insekata i\nglodara ubrajaju se u faktore sa izuzetno velikim uticajem na razvoj plijesni i\nsintezu toksina. Pojava A<\/em>spergillus\nvrsta i aflatoksina tako\u0111e je u velikoj mjeri uslovljena geografskim podru\u010djem,\ntj. klimatskim uslovima, kao i primjenjivanjem agrotehni\u010dkih mjera. <\/p>\n\n\n\n Aspergillus <\/em>plijesni i aflatoksini ubrajaju se u jedne od\nnaj\u010de\u0161\u0107ih kontaminenata kukuruza. Kukuruz koji raste u izrazito toplim i\nvla\u017enim uslovima u tropskim i subtropskim regionima predstavljaju pogodniji\nsupstrat za razvoj aflatoksigenih plijesni i sintezu aflatoksina, u odnosu na\nkukuruz koji raste u podru\u010djima sa umjerenom klimom. Putem vjetra ili insekata\nkonidiofore bivaju no\u0161ene do kukuruza. Nakon kolonizacije plijesni A. flavus <\/em>na kukuruzu, ona se mo\u017ee\npona\u0161ati kao oportunisti\u010dki patogen. U uslovima povi\u0161ene temperature i smanjene\nkoli\u010dine vode, biljka postaje osjetljivija i A. flavus <\/em>\u0107e se dalje preko svile prenositi do klasa i zrna\nkukuruza. Ako na kukuruzu postoji neko o\u0161te\u0107enje od strane insekata, ptica ili\nglodara prodor plijesni je intezivniji. Pojava visokih koncentracija\naflatoksina u kukuruzu veoma \u010desto je povezana sa o\u0161te\u0107enjem biljaka od strane\ninsekata. Ova pojava se skoro uvijek dovodi u vezu sa pojavom kukuruznog moljca, Ostrinia nubilalis. <\/em>Pojava aflatoksina\nu kukuruzu u velikoj mjeri zavisi i od sorte kukuruza. Veliki broj istra\u017eivanja\nusmjeren je na stvaranje novih sorti kukuruza koje \u0107e imati ve\u0107u toleranciju na\nsu\u0161ne uslove i pojavu plijesni. Ukoliko postoje povoljni uslovi za razvoj Aspergillus <\/em>vrsta i sinteze aflatoksina\nuglavnom dolaze na njivi. Ali ukoliko se povoljni uslovi nastave, do daljeg\nrazvoja plijesni i sinteze toksina mo\u017ee do\u0107i i tokom \u017eetve i skladi\u0161tenja\nkukuruza. Da bi se smanjila mogu\u0107nost sinteze aflatoksina, potrebno je svesti\nna minimum mogu\u0107nost promjene vlage kukuruza, kao i svaki o\u0161te\u0107enje izazvano\nmehani\u010dkim postupcima, raznim insektima ili \u0161teto\u010dinama. Pored svih navedenih\nproblema koje izazivaju aflatoksin i Aspergillus <\/em>plijesni znatno se uti\u010de na\nkvalitet i prinos kukuruza, stvaraju\u0107i velike ekonomske gubitke.<\/p>\n\n\n\n Konzumiranjem hrane kontaminirane aflatoksinom B1 u organizmu \u017eivotinja dolazi do stvaranja\naflatoksina M1 koji se\nsinteti\u0161e u mlijeku. Aflatoksin M2 je rje\u0111e zastupljen u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima jer se\naflatoksin B2 rje\u0111e\nsrije\u0107e u prirodi. Nakon unosa aflatoksina B1 u organizam sisara veoma brzo dolazi do\ntransformacije u aflatoksin M1. Njegova koli\u010dina zavisi od uzrasta,vrste i rase \u017eivotinje, perioda laktacije,\ninfekcije mlije\u010dnih \u017elijezda, zdravstvenog stanja \u017eivotinje, godi\u0161njeg doba i\ndr. Unijete koli\u010dine aflatoksina B1 prelaze u koli\u010dini izme\u0111u 0,3-6,2% u aflatoksin M1, a preostala koli\u010dina u najve\u0107oj mjeri bude\nizba\u010dena iz organizma preko izlu\u010devina ili se akumulira u drugim tkivima i\norganima. Najve\u0107e koli\u010dine ovog toksina prisutne su izme\u0111u 6 i 24 \u010dasa nakon\nkonzumiranja kontaminirane hrane, nakon 24 \u010dasa koli\u010dina aflatoksina M1 po\u010dinje da opada da bi se nakon 72 do 96 \u010dasova\npotpuno eliminisao iz organizma. Nau\u010dnici smatraju da se naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u\nkravljem mlijeku, prvenstveno zbog druga\u010dijeg digestivnog trakta, a onda i zbog\nkoli\u010dine unijete hrane i ve\u0107e zastupljenosti kukuruza koji je \u010desto\nkontaminiran aflatoksinom B1. Tako\u0111e pored ovih faktora veliki uticaj na njegovu pojavu ima i\ngodi\u0161nje doba, tako je pojava u jesenjim i zimskim danima pove\u0107ana jer\n\u017eivotinje koriste kabastu hranu koja je kontaminirana aflatoksinom B1, u odnosu na biljke koje \u017eivotinje pasu tokom\nprolje\u0107nih i ljetnjih dana.<\/p>\n\n\n\n Noviji podaci nau\u010dnih istra\u017eivanja su pokazala da\nje aflatoksin M1 otporan\nna dejstvo povi\u0161enih temperatura, koje se koriste u proizvodnji pasterizovanog\ni sterilizovanog mlijeka, mlijeka u prahu i mlije\u010dne formule za djecu. Zbog\ntoga je potrebno sprovoditi stalne kontrole mlijeka, jer njegovo prisustvo\ndovodi do proizvodnje kontaminiranog jogurta, sira, pavlake i drugih mlije\u010dnih\nproizvoda.<\/p>\n\n\n\n Nakon unosa aflatoksina u otrganizam, u\nzavisnosti od koli\u010dine, kao i starosti, pola, imunog sistema i zdravlja jedinke\nkoja konzumira kontaminiranu hranu, mo\u017ee do\u0107i do razvoja \u010ditavog niza\nrazli\u010ditih bolesti. Sve bolesti koje se prouzrokuju aflatoksinima nazivaju se\naflatoksikaze. One se mogu podijeliti na akutne intoksikacije i hroni\u010dne\nintoksikacije. Klini\u010dki znaci aflatoksikaze uklju\u010duje gubitak apetita, bezvoljnost,\ngubitak na te\u017eini, neurolo\u0161ke poreme\u0107aje, \u017euticu mukoznih membrana i gr\u010deve.\nPored ovih simptoma mogu se pojaviti i edemi u tjelesnim \u0161upljinama kao i krvarenje\nbubrega i crijevnog trakta. U velikim dozama aflatoksini su akutno toksi\u010dni,\nizazivaju\u0107i zna\u010dajno o\u0161te\u0107enje jetre uz crijevno i peritonelno krvarenje, a\nnerijetko do pojave kancera i smrti. Dokazano je da najve\u0107u osjetljivosti imaju\nmladi organizmi, kao i da se osjetljivost pove\u0107ava u zavisnosti od nivoa\ntestosterona tako da je mu\u0161ki pol \u010desto osjetljiviji na dejstvo aflatoksina. Kod\n\u017eivotinja mo\u017ee do\u0107i do akutnih i hroni\u010dnih oboljenja kao \u0161to su odbijanje\nhrane, gubitak te\u017eine, pad imuniteta, pojave kancera, umanjivanje reproduktivne\nsposobnosti i smanjenja produkcije, pa i smrti. Pored dejstva na zdravlje, kod\nnjih se aflatoksini mogu akumulirati u tkivima i organima koji se koriste u\nishrani ljudi.<\/p>\n\n\n\n Internacionalna agencija za ispitivanje kancera (IARC) po klasifinaciji kancerogenih jedinjenja iz 1993. godine, uvrstila je aflatoksin B1 u prvu grupu, u kojoj se nalaze jedinjenja sa izrazitim i dokazanim kancerogenim efektom. Ostali aflatoksini su prema toj klasifikaciji uvr\u0161teni u grupu 2B, gdje se nalaze jedinjenja za koje je utvr\u0111eno da imaju kancerogeni efekat, ali nema dovoljno nau\u010dnih dokaza. Me\u0111utim, 2002. godine (IARC) je i ostale aflatoksine uvrstio u prvu grupu po kancerogenosti, do ove promjene je do\u0161lo nakon pove\u0107anog broja istra\u017eivanja i dokaza koji su sprovedeni na razli\u010ditim \u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/aspergillus_ear_mold_4.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n