{"id":2274,"date":"2022-05-02T09:44:34","date_gmt":"2022-05-02T08:44:34","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=2274"},"modified":"2022-05-10T08:58:56","modified_gmt":"2022-05-10T07:58:56","slug":"da-li-znate-sta-je-permakultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/da-li-znate-sta-je-permakultura\/","title":{"rendered":"Da li znate \u0161ta je permakultura?"},"content":{"rendered":"\r\n
Permakultura je umije\u0107e rada u skladu sa pririrodom, sama rije\u010d poti\u010de od engleskih rije\u010di \u201cpermanent agriculture\u201d \u0161to u pevodu zna\u010di trajna i odr\u017eiva poljoprivreda. Konkretnije kazano ovdje se misli na vo\u0111enje gazdinstva u skladu sa prirodom odnosno njenim prirodnim poredcima, principima, ciklusima i ekosistemom. Konvencionalni na\u010dini poljoprivrede (pove\u0107an obim upotrebe sinteti\u010dkih preparata, mineralnih \u0111ubriva i te\u0161ke mehanizacije, gajenje u monokulturi) jesu rije\u0161ili probleme manjka hrane u svijetu ali jo\u0161 od pro\u0161log vijeka se odr\u017eivost ovog sistema stavljalo pod znakom pitanja jer se jo\u0161 od tada pretpostavljalo da mo\u017ee vrlo lako do\u0107i do ekolo\u0161ke krize koja \u0107e u velikoj mjeri biti potpomognuta \u010diniocima konvencionalne proizvodnje. Upravo iz ovog razloga su Australijanci Bll Molison i David Holmgreen uveli i definisali termin \u201epermakultura\u201c odnosno osnove uravnote\u017eenog poljoprivrednog sistema koji se zasniva na interakciji biljaka (vo\u0107e, povr\u0107e, korovi..), doma\u0107ih \u017eivotinja i \u010dovjeka kao organizatora.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Mo\u017ee se re\u0107i da je permakultura odgovor na ekolo\u0161ku krizu, rje\u0161enje za preveliku eksploataciju prirodnih resursa i na\u010din stvaranja uravnote\u017eene ljudske sredine. U sebi ujedinjuje na\u010dela geografije, botanike, ekologije, dizajna, i sociologije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Koji su klju\u010dni problem koje permakultura poku\u0161ava da ubla\u017ei?<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
O\u0161te\u0107ena \u017eivotna sredina odnosno prirodno okru\u017eenje<\/li>\r\n
Na\u017ealost, \u010dovjek je najve\u0107i izaziva\u010d svega pomenutog i \u010dovjek sam mora promijeniti na\u010din \u017eivljenja kako bi se vratilo \u201czdravlje\u201d okolini u kojoj \u017eivi, naravno mo\u017ee dati svoj doprinos kao pojedinac ali promjene se moraju de\u0161avati na svim nivoima dru\u0161tva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakultura nudi tehnike i ideje koje usmjeravaju ka zdravijem okru\u017eenju, kulturi i ljudima a sve se zasniva na permakulturalnoj etici i principima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Briga za zemlju \u2013 konkretno briga o prirodnim resursima koji se moraju za\u0161tititi i pobolj\u0161ati i u kojima se mora uspostaviti ravnote\u017ea. Ovi resursi obuhvataju: floru, faunu,vazduh, vodene povr\u0161ine, poljoprivredna zemlji\u0161ta… Po\u0161tovanje ovih principa \u0107e farmerima omogu\u0107iti ve\u0107u produktinost na du\u017ee staze, za\u0161titu prirodnog okru\u017eenja u kojem se odvija \u017eivot, za\u0161titu i zdravlje ljudi.<\/li>\r\n
Briga za ljude \u2013 zna\u010di pripremanje zdrave i sigurne budu\u0107nosti za sve, va\u017enu ulogu nose solidarnost, pomaganje, komunikacija i obavezna razmjena znanja i vje\u0161tina.<\/li>\r\n
Briga za budu\u0107nost \u2013 odnosi se na brigu odnosno razmatranje i planiranje budu\u0107nosti ne samo 10-20 godina unaprijed nego znatno vi\u0161e jer budu\u0107e generacije znatno zavise od sada\u0161njeg vladanja njihovih pretaka \u010diji je zadatak da za sobom ostave najbolje stanje na zemlji<\/li>\r\n<\/ol>\r\n\r\n\r\n\r\n
Ove principe, kako je ve\u0107 pomenuto, pored pojedinaca moraju po\u0161tovati ve\u0107i nivoi dru\u0161tva, vlada, grupe pa sve do jedinke. Sprovo\u0111enje dovodi do: za\u0161tite, distribucije i stavljanaja u promet dostupnih resursa; koncepta saradnje a ne konkurencije; podr\u0161ke lokalne ekonomije kori\u0161\u0107enjem lokalnih resursa; za\u0161tite prirodnog okru\u017eenja; smanjenja i recikliranja otpada, manje upotrebe neodr\u017eivih sredstava; upotrebe obnovljivih izvora energije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Koja su permakulturalna na<\/em><\/strong>\u010dela odnosno principi<\/em><\/strong>?<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakulturalni principi su slede\u0107i: posmatrati i sudjelovati, sakupljati i sa\u010duvati energiju (sun\u010devu energiju, ki\u0161nicu, biootpad), ostvarivati prinos (nagrada za trud), samoregulisati i ostvarivati povratnu spregu (svaka promjena po\u010dinje u nama), koristiti i cijenjeniti obnovljive izvore energije, ne proizvoditi otpad, dizajn od uzorka prema pojedinostima (gledanje problema sa strane dok se ne do\u0111e do glavnog uzroka), spajanje ne razdvajanje (formiranje odnosa u ekoli\u0161kim i dru\u0161tvenim zajednicama), kori\u0161\u0107enje sporih i malih rje\u0161enja (brza rje\u0161enja su neodr\u017eiva), koristiti i cijeniti raznolikost (monokulture nisu u skladu sa ekosistemom), koristiti rubna podru\u010dija i koristiti promjenu na najbolji mogu\u0107i na\u010din.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Da li se permakultura razlikuje od organskog gajenja, da li kroz razliku mo\u017eemo ste\u0107i jasniju sliku o permakulturi<\/em><\/strong>?<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakultura naravno u osnovi koristi organsku poljoprivrednu praksu ali je ona mnogo \u0161iri pojam od toga. Permakultura u ve\u0107ini predstavlja \u017eivotni stil koji te\u017ei da ima najmanji mogu\u0107i negativni uticaj na \u017eivotnu sredinu pored toga predstavlja i sistem gdje se vidovi energije ne gube ve\u0107 se recikliraju tj. prenose se sa jednog elementa na drugi prije nego napuste sistem.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
I organske farme i permakulturalne se bave proizvodnjom hrane ali postoje fundamentalne razlike. Permakultura prevazilazi samo stvaranje jestivih plodova i uklju\u010duje akcije koje podr\u017eavaju o\u010duvanje ekosistema za odr\u017eivu produktivnost, uspostavlajnje traje znatno du\u017ee ali sistem \u0161titi resurse znatno vi\u0161e od organske proizvodnje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Da li permakultura zna\u010di odricanje od komfora<\/em><\/strong>?<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakultura jeste jednim dijelom \u017eivot u budu\u0107nosti ali isto tako i vra\u0107a na\u010dinu \u017eivota kojim su \u017eivjeli na\u0161i preci \u2013 odr\u017eivo i u okviru svojih ekolo\u0161kih sredstava. Ovo naravno ne zna\u010di da je \u017eivot u komforu nemogu\u0107 i da je upotreba savremene tehnologije zabranjena. Permakultura nam daje alate i tehnike za odr\u017eiv \u017eivot dok i dalje zadovoljavamo potrebe za udobnijim \u017eivotom, zdravoj hrani i obnovljivim resursima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakulturalni dizajn potencira kori\u0161\u0107enje onoga \u0161to je ve\u0107 dostupo na mjestu koje se posjeduje, to uklju\u010duje: prirodne potencijale, klimu, vodu, biljke, alate\u2026Dizajniranje posjeda, po permakulturalnim pravilima, po\u010dinje crtanjem linija odnosno pravljenjem zona izme\u0111u stambenog objekta i granice posjeda. Pet do \u0161est zona je norma za svaki permakulturalni sistem, zone predstavlaju u stvari imaginarna podru\u010dija (bez ograda ili drugih markera) koja se mogu prilagoditi potrebama. Razlog za njihovo dizajniranje je pomo\u0107 pri fizi\u010dkom postavljanju \u010dinioca koji \u010dine sistem na posjedu. Nultna zona predstavlja stambeni objekat ili blisku zamjenu. Objekti i biljne kulture koje se najvi\u0161e koriste lokalizuju se \u0161to bli\u017ee stambenom objektu, objekti, kulture koje se ne koriste \u010desto, koje ne zahtijevaju \u010desto provjeravanje i odr\u017eavamje lokalizuju se u spolja\u0161njim odnosno udaljenijim zonama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zonu 1 bi \u010dinili: drvnara, kreveti sa zeljastim vo\u0107em, povr\u0107em, za\u010dinskim biljem, kreveti i okviri za uzgoj sjemena..<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zona 2 je mjesto za opremu, konstrukcije, postrojenja koja su slede\u0107a po u\u010destalosti kori\u0161\u0107enja. Ova zona se obi\u010dno koristi za: p\u010delinje ko\u0161nice, kante za kompost, ograde za stoku i \u017eivinu, rezervoare za vodu..<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zona 3 je glavna proizvodna povr\u0161ina, mjesto na kojem se uzgajaju usjevi i na kojem se smje\u0161ta krupnija stoka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zona 4 slu\u017ei za smje\u0161tanje opreme koja se rijetko koristi i ne zahtijeva \u010desto provjeravanje zatim za gajenje samoniklog bilja, prikupljanje divlje hrane (orasi, samoniklo vo\u0107e)…<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zona 5 je prirodno rijetko posje\u0107eno podru\u010dje koje je najbolje povezano sa susjednim koridorima divljih \u017eivotinja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Zona 6 predstavlja ve\u0107i bioregion ili dru\u0161tveni kontekst.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\u017divotinje u permakulturi<\/em><\/strong>:<\/em><\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Intezivni uzgoj doma\u0107ih \u017eivotinja postao je masovno mu\u010denje, dobar dio hrane koji se proizvede je hrana veoma male hranjive vrijednosti zbog toga \u0161to je u savremenoj proizvodnji uobi\u010dajena upotreba hormona rasta, antibiotika, sredstava za smirenje i ostalih vje\u0161ta\u010dkih supstanci. Humani uzgoj \u017eivotinja rezultira kvalitetnom hranom, prirodnim \u017eivotom i vi\u0161estrukim koristima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Kada se permakultura posmatra kao kompletan ekosistem onda \u017eivotinje u njemu imaju va\u017enu ulogu pa stoga one slu\u017ee za kontrolisanje korova, \u0161teto\u010dina kao i za zatvaranje lanca ishrane na imanju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Konkretnije u permakulturi \u017eivotinje mogu slu\u017eiti kao:<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Izvori toplote (isijavaju tjelesnu toplotu koja se mo\u017ee koristiti u zatvorenim konstrukcijama kao \u0161to su staklenici i plastenici)<\/li>\r\n
Proizvo\u0111a\u010di bioplina<\/li>\r\n
Obra\u0111iva\u010di zemlji\u0161ta (\u017eivina i svinje su dobri prevrta\u010di zemlje, \u010dista\u010di i \u201cma\u0161ine\u201d za gnojidbu)<\/li>\r\n
Sredstva za kr\u010denje i gnojenje nedostupnih terena (koze)<\/li>\r\n
Kontrolori \u0161teto\u010dina (\u017eivina se hrani insektima koji se nalaze u razli\u010ditim stadijumima \u017eivota)<\/li>\r\n
Filteri za pro\u010di\u0161\u0107avanje vode (\u0161koljke)<\/li>\r\n
Kontrolori po\u017eara (ispa\u0161om smanjuju rizik od pojave po\u017eara)<\/li>\r\n<\/ul>\r\n\r\n\r\n\r\n
U permakulturi se sto\u010dna hrana (vo\u0107e, li\u0161\u0107e, izdanci, granje, orasi, sjemena i korijeni) uzgajaju tako da ih \u017eivotinje mogu koristiti na licu mjesta i u isto vrijeme vr\u0161iti gnojenje, kontrolu rastinja, korova i \u0161teto\u010dina. Planiranje gajenja va\u017enijih kultura i sto\u010dne hrane treba uskladiti sa potrebama i navikama svake pojedine \u017eivotinjske vrste.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Permakultura otvara put ka izgradnji odr\u017eivog budu\u0107eg dru\u0161tva koje \u0107e biti sposobno da pre\u017eivi, pokazuje alternativne na\u010dine za povratak u \u017eivot sa prirodom i zaobilazi borbu protiv nje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Pripremila:<\/strong> dipl. ing. polj. Valentina Stani\u0161i\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/countryside-1851503_1920-1024x683.jpg\")
<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/group-1811983_1920-1024x682.jpg\")
<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cock-2522623_1920-1024x684.jpg\")
<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n