Heljda je vrlo stara ratarska kultura. Jednogodi\u0161nja je biljka, a dobila je ime po gr\u010dkoj rije\u010di fagus, \u0161to u prevodu zna\u010di bukva i pyros, \u0161to zna\u010di p\u0161enica. Botani\u010dki pripada kategoriji zeljastih biljaka, ali zbog hranljivih sastojaka svrstava se me\u0111u \u017eitarice. Njeni plodovi se koriste za ljudsku ishranu, a od njenog bra\u0161na se pravi hleb (u kombinaciji sa p\u0161eni\u010dnim, u odnosu 1:1), rezanci, \u0161pageti, pala\u010dinke i dr. Zrno heljde je naro\u010dito bogato skrobom (61-67%) i proteinima (11-13%). Pogodno je za dijetalnu ishranu i neke bolesti jer ne sadr\u017ei lijepak. Heljda se koristiti i kao sto\u010dna hrana (plod, otpaci od ploda i zelene biljke).<\/p>\n\n\n\n
Heljda<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
Uslovi uspijevanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Za heljdu se mo\u017ee re\u0107i da je biljka brdskih predjela, ali se mo\u017ee sijati i u ni\u017eim predjelima. S obzirom da joj ne odgovaraju visoke ljetnje temperature, u toplijim predjelima je najbolje sijati u julu mjesecu kaka bi u fazi rasta izbjegla visoke ljetnje temperature. Njena vegetacija traje od 70 do 90 dana. Biljka je vla\u017enih predjela, tako da je prema su\u0161i jako osjetljiva. Neotporna je na niske temperature. Mrazevi od -1 stepen mogu je potpuno uni\u0161titi zbog \u010dega treba pa\u017eljivo odabrati vrijeme sjetve. Odgovaraju joj duboka, plodna i rastresita zemlji\u0161ta, dok te\u0161ka i podvodna ne podnosi. Velik je potro\u0161a\u010d vode, ali ne trpi \u010deste ki\u0161e i veliku vlagu. Uspijeva na nadmorskoj visini i do preko 1000 m.<\/p>\n\n\n\n
Agrotehnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Heljda se gaji u plodoredu, a najbolji predusjevi su joj\nzrnene mahunja\u010de i okopavine. Zbog uspje\u0161nog potiskivanja korova dobar je\npredusjev za sve ratarske kulture. <\/p>\n\n\n\n
Obrada zemlji\u0161ta zavisi od pretkultura i cilja proizvodnje.\nUkoliko se heljda gaji kao glavni usjev sprovodi se uobi\u010dajena osnovna obrada\nna dubini od 25-30 cm. Najpovoljnije\nvrijeme za sjetvu u brdskim oblastima je prva polovina maja. Mo\u017ee se sijati\nuskoredno, \u0161irokoredno i u trake. Razmak izme\u0111u redova kod uskoredne sjetve je\nod 10-15 cm, a kod \u0161irokoredne od 40-50 cm. Kod sjetve u trake nekolika\nreda (2-3) se siju uskoredno, a zatim se\nostavi razmak od oko pola metra i nastavi ovim na\u010dinom. Dubina sjetve je od 3-5\ncm. <\/p>\n\n\n\n
Povoljno reaguje na primjenu mineralnih \u0111ubriva. Prihranjivanje heljde se sprovodi u fazi pupanja, a ako je potrebno i pred cvjetanje. S obzirom da se mo\u017ee uzgajati i na siroma\u0161nijim zemlji\u0161tima u pogledu hranljivih materija, prihrana ponekad nije neophodna. Ukoliko se prihrana obavlja sa mineralnim \u0111ubrivima, obi\u010dno se u zemlji\u0161te unosi 50-60 kg\/ha azota i fosfora i 60-70 kg\/ha kalijuma. Potrebno je obratiti pa\u017enju na koli\u010dinu azota jer prevelike doze izazivaju polijeganje usjeva. Najbolje je \u0111ubrenje obaviti prije sjetve, dok se polovina od ukupne koli\u010dine azota mo\u017ee koristiti u prihrani. U postrnoj sjetvi koli\u010dine \u0111ubriva se mogu smanjiti. U toku vegetacije bi trebalo obaviti me\u0111uredno kultiviranje. Sjeme heljde je podlo\u017eno neravnomjernom sazrijevanju i osipanju zbog \u010dega je odabir pravovremenog perioda za \u017eetvu od izuzetne va\u017enosti, a optomalno vrijeme je kad joj dvije tre\u0107ine zrna potamne, ili kada su donji spratovi zreli,a srednji u vo\u0161tanoj fazi. Ukoliko se koristi kao sto\u010dna hrana ili zeleni\u0161no \u0111ubrenje kosi se u fazi punog cvjetanja. Prinos zelene mase heljde je 15 t\/ha, od \u010dega je zrna od 1,1-1,2 t\/ha. Kad se heljda sprema za skladi\u0161tenje potrebno je obratiti pa\u017enju na vlagu, kvalitet, boju i miris. Za \u010duvanje, zrno je potrebno osu\u0161iti do oko 14% vlage kao i kod ostalih \u017eita. <\/p>\n\n\n\n
Sorte heljde<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ukoliko se sjetva obavlja u ranijem periodu (maj mjesec) obi\u010dno se koriste sorte duge vegetacije, dok se za kasniju sjetvu koriste sorte kra\u0107e vegetacije.Najpoznatije sorte heljde koje se uzgajaju kod nas su: slovena\u010dka sorta \u010drna ajda, ruske bednja 4n, \u0161atilovskaja 4, slavjanka\u2026<\/p>\n\n\n\n
Prinosi heljde su jako nisku i obi\u010dno se kre\u0107u do 2 t\/ha. U Kini koja ima najvi\u0161e povr\u0161ina pod heljdom prosje\u010dan prinos iznosi 1,05 t\/ha, dok u Francuskoj koja ima male povr\u0161ine pod heljdom prosje\u010dan prinos iznosi 3,02 t\/ha. Niski prinosi su posledica duge oplodnje. Heljda je stranooplodna biljka, i ukoliko nai\u0111e nepovoljno vrijeme za opra\u0161ivanje koje onemogu\u0107uje let insekata (ki\u0161a, vjetar i dr.) dolazi do slabe oplodnje, tako da se oplodi svega oko 20 % cvjetova.<\/p>\n\n\n\n
Heljda kao medonosna\nbiljka<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Biljka heljde razvija ogroman broj cvjetova ( i do 2000) koji su vrlo bagati nektarom radi \u010dega ih p\u010dele rado posje\u0107uju. Njeni cvjetovi se razvijaju neujedna\u010deno, tako da vrijeme cvetanja traje i do 30 dana. U nekim zemljama heljdu siju samo zbog meda koji je vrlo cijenjen. Sa povr\u0161ine od jednog hektara pod heljdom p\u010dele mogu sakupiti i do 90 kg vrhunskog meda, dok se na drugom izvoru mo\u017ee na\u0107i podatak da se prinos kre\u0107e od 100 do 300 kg. Tako da mnogi p\u010delari dovode svoje ko\u0161nice u blizini zasada heljde i tako iskori\u0161\u0107avaju heljdu kao dobru medonosnu pa\u0161u, a uz to pove\u0107avaju prinos heljde, jer je utvr\u0111eno da se prinos pove\u0107ava i do 50% ukoliko je prisutan dovoljan broj p\u010dela koje opra\u0161uju cvjetove ovih biljaka. <\/p>\n\n\n\n
Zrno heljde je vrlo bogato u hranljivim materijama. Najvi\u0161e sadr\u017ei ugljenih hidrata, proteina (koji su kvalitetniji od proteina drugih \u017eitarica) i biljnih ulja. Od mineralnih materija najvi\u0161e ima kalijuma, fosfora i kalcijuma, a tako\u0111e u nezanemarljivom obliku magnezijuma, natrijuma i gvo\u017e\u0111a. Osim ovoga zrno sadr\u017ei i proteine, masti, vitamine, kao i mikroelemente: jod, cink, brom, organske kiseline i rutin (supstancu iz grupe vitamina P). Sadr\u017ei skoro sve vitamine iz grupe B kompleksa, kao i vitamin D.<\/p>\n\n\n\n
\u010caj od heljde poma\u017ee krvnim sudovima, pospje\u0161uje memoriju, poma\u017ee kod reumatizma, glaukoma i dijabetesa, smanjuje visok krvni pritisak. Heljda je dobra za smanjenje tjelesne te\u017eine jer plod sadr\u017ei i oko 25% biljnih vlakana. Ishrana plodovima heljde poma\u017ee u lije\u010denju stresa, nesanice i dijabetesa. \u010caj od cvijeta heljde lije\u010di bronhitis i ubla\u017eava ka\u0161alj. Heljda, za razliku od drugih namirnica ne sadr\u017ei gluten, protein koji je uzrok celijakije, tj. alergijske bolesti \u010diji su simptomi bol u stomaku, umor i dijareja.<\/p>\n\n\n\n
Upotreba heljde u druge\nsvhe – jastuci od heljde<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Jastuci od heljde se prave od njenih ljuspica i stru\u010dnjaci ih preporu\u010duju za udobno spavanje. Ovi jastuci nakon du\u017ee upotrebe umanjuju, a postepeno i potpuno elimini\u0161u bol u vratu i gornjem dijelu le\u0111a. Jastuci potpuno otklanjaju simptome astme, alergije na ku\u0107nu pra\u0161inu i grinje, migrenu i nesanicu, hrkanje i znojenje tokom spavanja. Idealna su zamjena za osobe koje su alergi\u010dne na perjane jastuke.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Za heljdu se mo\u017ee re\u0107i da je pomalo zaboravljena kultura, i na na\u0161im prostorima se malo uzgaja. Kao razlog toga mo\u017ee se smatrati niski prinos. Me\u0111utim, dobrom i odgovornom proizvodnjom prinos heljde mo\u017ee biti znatno ve\u0107i. Kao primjer je Francuska, u kojoj je prinos oko tri puta ve\u0107i nego u Kini, zemlji u kojoj se heljda najvi\u0161e uzgaja. Heljda nije osjetljiva na pojavu bolesti i \u0161teto\u010dina. Od bolesti, mo\u017ee se pojaviti pjegavost li\u0161\u0107a (sorte se razlikuju u odnosu na otpornost prema gljivici koja ovu bolest izaziva), a od \u0161teto\u010dina najve\u0107e \u0161tete pravi buha\u010d. Za\u0161tita heljde od bolesti i \u0161teto\u010dina se u praksi rijetko primjenjuje, \u0161to je jo\u0161 jedna povoljna osobina ove proizvodnje. S obzirom na klimu u na\u0161oj zemlji, naro\u010dito u sjevernom dijelu Crne Gore koja pru\u017ea mo\u017eda i najpovoljnije uslove za rast i razvoj heljde, njena proizvodnja je nepravedno zapostavljena. Ako jo\u0161 uz to i dodamo njen zna\u010daj u ljudskoj ishrani, proizvodnji meda, kao i u ishrani stoke mo\u017ee se re\u0107i da se mo\u017ee o\u010dekivati veliki porast njene proizvodnje i da se sa pravom mo\u017ee re\u0107i da je ona jedna od biljaka budu\u0107nosti. <\/p>\n\n\n\n
Pripremio:<\/strong> dipl. ing. polj. Du\u0161an Ivanovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/image-4.png\")
![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/image-5.png\")
![\"\"](\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/image-6.png\")