{"id":2220,"date":"2022-05-17T12:00:40","date_gmt":"2022-05-17T10:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=2220"},"modified":"2022-05-17T13:05:45","modified_gmt":"2022-05-17T11:05:45","slug":"kosidba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/","title":{"rendered":"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi"},"content":{"rendered":"\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Travni ekosistem je ekosistem biljaka i \u017eivotinja u kojima dominiraju zeljaste biljke. Travni ekosistemi se dijele na <strong>prirodne i vje\u0161ta\u010dke.<\/strong><\/p>\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Prirodni travnjaci<\/strong> kao jedan od zelenih dijelova planete Zemlje &nbsp;igraju izuzetnu ulogu u \u017eivotu ljudi na posredan ili neposredan na\u010din. Prirodni travnjaci su biljne zajednice gdje dominiraju trave, ali u zna\u010dajnoj mjeri dio njihovog sastava \u010dine zeljanice. Jedan od najbitnijih sastojaka \u010dine leguminoze, jer su one glavni nosilac kvaliteta krme sa travnjaka, mada su u malom procentu zastupljene. Ono \u0161to je interesantno jeste da na travnjacima postoje i travolike biljke, to su vrste koje po izgledu li\u010de na trave ali su u ishrani stoke prakti\u010dno bezvrijedne.<\/p>\r\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Sa poljoprivrednog gledi\u0161ta, a prema nadorskoj visini prirodni travnjaci se mogu podijeliti na:<\/h4>\r\n<ul>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">nizijske,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">brdske,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">planinske,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">visokoplaninske.<\/li>\r\n<\/ul>\r\n<h4>Odnosno ako posmatramo stani\u0161te, floristi\u010dki sastav i nadmorsku visinu mo\u017eemo ih podijeliti na pet tipova:<\/h4>\r\n<ol>\r\n<li>nizijsko-dolinski,<\/li>\r\n<li>brdski,<\/li>\r\n<li>planinski,<\/li>\r\n<li>mo\u010dvarni,<\/li>\r\n<li>kra\u0161ki tip.<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p>Osim prirodnih postoje i <strong>vje\u0161ta\u010dki travnjaci<\/strong> kako se u praksi \u010desto i nazivaju. Oni su nastali sjetvom smje\u0161a trava i djetelina na oranicama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Osnovna razlika izme\u0111u livada i pa\u0161njaka<\/strong> je u tome \u0161to \u010dovjek ko\u0161enjem odr\u017eava livade, a pa\u0161njake odr\u017eavaju \u017eivotinje. Ukoliko se ne vr\u0161i redovna kosidba livada, dolazi do prelaska jedne biocenoze u drugu. Livade predstavljaju va\u017eno stani\u0161te na poljoprivrednim povr\u0161inama, koje se tradicionalno koriste za proizvodnju sijena.<\/p>\r\n<div id=\"attachment_9582\" style=\"width: 2570px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-9582\" data-attachment-id=\"9582\" data-permalink=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/cows-on-meadow\/\" data-orig-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-scaled.jpg\" data-orig-size=\"2560,1707\" data-comments-opened=\"0\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;3.2&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;Eugen Wais&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;Canon EOS 5D Mark II&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;cows on meadow&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;1380385790&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;200&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;125&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0.002&quot;,&quot;title&quot;:&quot;cows on meadow&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"cows on meadow\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"&lt;p&gt;cows on meadow&lt;\/p&gt;\n\" data-medium-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-300x200.jpg\" data-large-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-1024x683.jpg\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-9582 size-full\" src=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"2560\" height=\"1707\" srcset=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-scaled.jpg 2560w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-300x200.jpg 300w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-150x100.jpg 150w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-768x512.jpg 768w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/cows-on-meadow-2021-08-26-16-36-13-utc-600x400.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 2560px) 100vw, 2560px\" \/><p id=\"caption-attachment-9582\" class=\"wp-caption-text\">Krave na livadi.<\/p><\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Crna Gora je bogata pa\u0161njacima i livadama, pa se trava sa ovih povr\u0161ina vjekovima koristila kao glavna hrana za stoku. Godinama na\u0161i farmeri koriste razli\u010dite vrste sto\u010dne hrane, ali je trava odnosno sijeno najprirodnija i nezamjenjiva kada je u pitanju ishrana pre\u017eivara.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Za teritoriju na\u0161e dr\u017eave posebno su zna\u010dajni <strong>nizijsko-dolinski<\/strong> prirodni travnjaci koji su nastali u nizijama i dolinama rijeka, uvalama i drugim ravnim ili manje nagnutim terenima. Njihova rasprostranjenost je do<strong> 300 metara n. v.<\/strong> Ovi travnjaci se koriste kao livade i pa\u0161njaci, a naj\u010de\u0161\u0107e kombinovano. U odnosu na brdsko-planinske travnjake njihov kvalitet je bolji, ali se takodje mo\u017ee popraviti nekim agrotehni\u010dkim mjerama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Ne manje bitan tip travnjaka jeste <strong>brdsko-planinski<\/strong> koji zauzima zna\u010dajnije povr\u0161ine u brdskom podru\u010dju na\u0161e zemlje. Prostiru se izme\u0111u <strong>300-800 m n.v.<\/strong>, a rijetko do 1000m n.v. i veoma su zna\u010dajan izvor krme. Prete\u017eno se iskori\u0161\u0107avaju kombinovano. Ono \u0161to je karakteristi\u010dno jeste da se kao pa\u0161njaci koriste rano u prolje\u0107e i kasno u jesen. Na klimatske uslove ovih podru\u010dja zna\u010dajan uticaj ima planinska klima. \u010cest problem ovih pa\u0161njaka jeste nedostatak vode, jer je zbog nagiba ja\u010de povr\u0161insko oticanje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Rudine, odnosno <strong>planinski travnjaci<\/strong> obuhvataju teritorije iznad <strong>800 m n.v<\/strong>. imaju va\u017enu ulogu u proizvodnji sto\u010dne hrane, i za\u0161titi zemlji\u0161ta od erozije. Travnjaci do 1500 m n. v. su u funkciji proizvodnje krme, a koriste se kao livade i pa\u0161njaci koje ne zaostaju po kvalitetu u odnosu na brdske travnjake. Na ve\u0107im nadmorskim visinama koriste se samo kao pa\u0161njaci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<div class=\"wp-block-image\"><br>\r\n<div id=\"attachment_9579\" style=\"width: 2570px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-9579\" data-attachment-id=\"9579\" data-permalink=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2\/\" data-orig-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-scaled.jpg\" data-orig-size=\"2560,1707\" data-comments-opened=\"0\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;8&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;Canon EOS 600D&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;beautiful pasture below the Julian Alps, Slovenia, Kranjska Gora&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;1527366859&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;32&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;100&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0.01&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Beautiful pasture below the Julian Alps&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;1&quot;}\" data-image-title=\"Beautiful pasture below the Julian Alps\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"&lt;p&gt;beautiful pasture below the Julian Alps, Slovenia, Kranjska Gora&lt;\/p&gt;\n\" data-medium-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-300x200.jpg\" data-large-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-1024x683.jpg\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-9579 size-full\" src=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"2560\" height=\"1707\" srcset=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-scaled.jpg 2560w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-150x100.jpg 150w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-768x512.jpg 768w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/beautiful-pasture-below-the-julian-alps-2021-08-26-22-25-07-utc-1-600x400.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 2560px) 100vw, 2560px\" \/><p id=\"caption-attachment-9579\" class=\"wp-caption-text\">\u010cest problem planinskih pa\u0161njaka jeste nedostatak vode, jer je zbog nagiba ja\u010de povr\u0161insko oticanje.<\/p><\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Spremanje sijena podrazumijeva niz postupaka u cilju eliminisanja vlage iz poko\u0161ene mase sa <strong>75-80%<\/strong> do nivoa pri kome se aktivnost enzima biljnih \u0107elija i mikroorganizama svodi na minimum. Sijeno koje ima manje od 18% vlage smatra se dobro osu\u0161enim sijenom i mo\u017ee dugo da se \u010duva do momenta upotrebe bez opasnosti od pojave patogenih mikroorganizama. Za funkcionisanje organa za varenje pre\u017eivara, <strong>dobro spremljeno sijeno je jako va\u017eno jer djeluje stimulativno na kretanje hrane kroz crijeva \u017eivotinje, zatim se ubrzava razvoj pred\u017eeludaca kod mladih \u017eivotinja, smanjuje broj slu\u010dajeva dislokacije siri\u0161ta.<\/strong><\/p>\r\n<h4>Kako se dobija najbolji kvalitet sijena?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Najbolji kvalitet sijena se dobija ko\u0161enjem mladih trava i leptirnja\u010da, pri visini porasta od <strong>10-12 cm<\/strong>. Ali u ranim fazama razvoja se dobijaju mali prinosi, pa se kosidba obavlja kasnije. <strong>Da bi se postigao \u0161to bolji kvalitet sijena<\/strong>, ko\u0161evinu treba obaviti neposredno pred cvjetanje ili na po\u010detku cvjetanja. Kosidba livadskih trava se izvodi u momentu kad isklasa nabrojnija biljna vrsta, a najkasnije do po\u010detka cvjetanja. \u010cesto je te\u0161ko utvrditi kada je najbolje obaviti kosidbu trava, jer se u livadskim zajednicama nalaze razli\u010dite biljke i imaju razli\u010dite periode stasavanja.<\/p>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">U praksi, kasnijom kosidbom mo\u017ee se posti\u0107i ve\u0107i prinos travne mase, ali se znatno gubi u hranljivoj vrijednosti. Geografski polo\u017eaj, odnosno nadmorska visina uti\u010du na vrijeme kosidbe. To zna\u010di da se u istom danu ne\u0107e obavljati kosidba u Bjelopavli\u0107koj ravnici i na nekom od brdsko-planinskih travnjaka. Stru\u010dnjaci smatraju da je biljni materijal najbolje kositi kada su skrob i \u0161e\u0107er u biljci najvi\u0161i. Njihova koncentracija je najni\u017ea ujutro jer biljke ugljene hidrate koriste tokom no\u0107i za disanje, i oni se u tom periodu ne mogu skupljati jer njihovo stvaranje po\u010dinje tek u procesu fotosinteze. Izlaskom sunca, biljka kre\u0107e sa fotosintezom i stvaranjem \u0161e\u0107era, njihova koli\u010dina se pove\u0107ava tokom dana, a maksimum posti\u017ee oko \u0161est sati posle podne.<\/p>\r\n<blockquote>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da&nbsp; \u017eivotinje proizvedu vi\u0161e mlijeka ukoliko koriste sijeno od biljaka sa najvi\u0161e skroba i \u0161e\u0107era. Ali sa druge strane postoji problem, jer se kasno poko\u0161ena krma ne osu\u0161i dovoljno i skupljeni \u0161e\u0107eri se izgube kroz transpiraciju.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Transpiracija<\/strong> je proces odavanja vode sa povr\u0161ine biljaka, posebno sa povr\u0161ine listova.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<h4>Visina kosidbe<\/h4>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Osim vremena kosidbe, bitan faktor koji uti\u010de na kvalitet sijena samim tim i na regeneraciju livade je i <strong>visina kosidbe<\/strong>. Ukoliko se vr\u0161i visoka kosidba na livadi ostaje znatan dio koji je neiskori\u0161\u0107en. Pri suvi\u0161e niskoj kosidbi dolazi do o\u0161te\u0107enja biljke, odnosno odstranjenja ta\u010dke rasta iz koje se razvijaju novi vegetativni i generativni izdanci. Kao posljedica toga jeste usporena regeneracija biljaka. Osim toga isuvi\u0161e niska kosidba uti\u010de da se sijeno zaprlja zemljom porijeklom iz neravnina, krti\u010dnjaka i mravinjaka. Op\u0161ta preporuka jeste da se kosidba na prirodnim travnjacima vr\u0161i na visini od<strong> 4 cm<\/strong>, a na sijanim travnjacima na 5-6 cm.<\/p>\r\n<h4>Kosidba- tipovi<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Kosidba se obavlja ru\u010dno ili ma\u0161inski. Ma\u0161inska kosidba je sve vi\u0161e zastupljena u svim predjelima Crne Gore, prvenstveno jer je u odnosu na ru\u010dnu kosidbu znatno br\u017ea, jeftinija i ravnomjernija. Ru\u010dna kosidba se malo primjenjuje i to u krajevima koji su nepristupa\u010dni za mehanizaciju. Kosa\u010dice mogu biti sa oscilatornim, rotacionim ili diskosnim ure\u0111ajem za ko\u0161enje. Kod kosa\u010dica sa oscilatorni ure\u0111ajem postoje dva rezaju\u0107a elementa, od kojih je jedan pokretan. Ovakav tip kosa\u010dice je manje efikasan ako je trava polegla ili je zamr\u0161ena.<\/p>\r\n<p><img data-attachment-id=\"9580\" data-permalink=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/k-1200x675-1-2\/\" data-orig-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1.jpg\" data-orig-size=\"1200,675\" data-comments-opened=\"0\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"k-1200&#215;675 (1)\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-medium-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-300x169.jpg\" data-large-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-1024x576.jpg\" loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-9580 size-full\" src=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"675\" srcset=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1.jpg 1200w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-300x169.jpg 300w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-150x84.jpg 150w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/k-1200x675-1-1-768x432.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/p>\r\n<h4>Su\u0161enje travne mase<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon ko\u0161evine, nastupa su\u0161enje travne mase, to zna\u010di da se odigrava niz fiziolo\u0161kih pocesa koji uti\u010du na o\u010duvanje hranljivih materija. Nakon ko\u0161enja biljne \u0107elije su i dalje \u017eive, pa \u017eivotne funkcije i prooces fotosinteze te\u010de normalno. Fiziolo\u0161ki procesi sinteze u po\u010detku preovladavaju u odnosu na procese hidrolize. Kada procesi hidrolize preovladaju nad procesima sinteze nastupa faza &#8221;gladnog&#8221; metabolizma. Za ovu fazu karakteristi\u010dne su promjene proteina , odnosno njihovo razlaganje do amino-kiselina, kao i promjena relativnog odnosa pojedinih amino-kiselina. Pove\u0107ava se koli\u010dna lizina i triptofana, a kasnije se pove\u0107ava koli\u010dina asparagina i amonijaka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Koli\u010dina proteina nije adekvatan pokazatelj njegove o\u010duvanosti, jer vrijednost proteina varira zbog ugljenih hidrata. Posle navedene faze nastaje takozvana faza autolize, odnosno prestaje djelovanje enzima. U ovoj fazi se smanjenje vla\u017enosti odvija sporije jer isparava voda koja je vezana za koloide.<\/p>\r\n<blockquote>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Dakle, su\u0161enje je nabr\u017ee u prvoj fazi nakon ko\u0161enja biljaka i traje ukoliko vremenske prilike to dozvole 4-6 sati, najvi\u0161e do 12 sati, nakon toga u drugoj fazi su\u0161nje traje oko 3 dana.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Brzina su\u0161enja biljne mase zavisi od starosti biljaka i koli\u010dine proteina, kasnije ko\u0161ene biljke se su\u0161e br\u017ee. Faza koje nastaje izumiranja \u0107elija karakteri\u0161e isklju\u010divo procesi razlaganja materija. Proteini se razla\u017eu do amonijaka, pa posle 24 sata moze biti izgubljeno i&nbsp; do 30% sirovih proteina. Ako poko\u0161eni materijal pokisne na samom po\u010detku su\u0161enja, dok su \u0107elije jo\u0161 \u017eive, ne dolazi do gubitaka usled ispiranja, ali ako materijal pokisne nakon tre\u0107e faze su\u0161enja, gubici u ugljenim hidratima, proteinima i mineralima mogu biti zna\u010dajni.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Su\u0161enje travne mase mo\u017ee da se obavlja na zemlji, na napravama, vje\u0161ta\u010dki i u dehidratorima. Da bi se br\u017ee su\u0161ila travna masa vr\u0161i se njeno tretiranje razli\u010ditim hemikalijama kako bi se prekinule \u017eivotne funkcije \u0107elija. Kod nas se i dalje praktikuje su\u0161enje na zemlji, koje se izvodi u otkosima, talasima, gomilama ili naviljcima. Najjednostavniji na\u010din ali ujedno i sa najvi\u0161e gubitaka, je obi\u010dno su\u0161enje poko\u0161ene mase na zemlji, odnosno na mjestu gdje padne otkos. \u010cesto se de\u0161ava da je otkos debeo pa se mora rasturiti i rasporediti radi boljeg i br\u017eeg su\u0161enja.<\/p>\r\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Postoji niz faktora koji uti\u010du na du\u017einu su\u0161enja kao \u0161to su:<\/h4>\r\n<ul>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">debljina otkosa,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">okretanje,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">procenat vlage,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">temperatura vazduha.<\/li>\r\n<\/ul>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">U znatnoj mjeri u cilju ubrzavanja su\u0161enja obavlja se okretanje otkosa. U odnosu na otkose, mnogo &nbsp;vla\u017enosti travne mase od oko <strong>55-60%<\/strong> otkosi nabace jedan na drugi. Ovakva biljna masa mora biti rastresita kako bi vazduh mogao ravnomjerno da prolazi i ravnomjerno da se su\u0161i. A najefikasniji na\u010din su\u0161enja vr\u0161i se u gomilama ili naviljcima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<div class=\"wp-block-image\">\r\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img data-attachment-id=\"2222\" data-permalink=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n\/\" data-orig-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n.jpg\" data-orig-size=\"1600,900\" data-comments-opened=\"0\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-medium-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-300x169.jpg\" data-large-file=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-1024x576.jpg\" loading=\"lazy\" width=\"1024\" height=\"576\" class=\"wp-image-2222\" src=\"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-1024x576.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-300x169.jpg 300w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-768x432.jpg 768w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n-1536x864.jpg 1536w, https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/95503803_1020998274982026_3717363073078525952_n.jpg 1600w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/>\r\n<figcaption><\/figcaption>\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<h4>Skladi\u0161tenje sijena<\/h4>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon zavr\u0161ene kosidbe, sijeno treba skladi\u0161titi i sa\u010duvati kako bi se izbjegli gubici. Sijeno se mo\u017ee \u010duvati na otvorenom prostoru specijalno pripremljenim za tu namjenu, u stogovima ili u posebnim objektima (sjenjacima, \u0161upama, nadstre\u0161nicama, skladi\u0161tima i dr.). Ovakvim na\u010dinom \u010duvanja sijena se posti\u017eu najmanji gubici. Za na\u0161e poljoprivrednike izgradnja ovakvih objekata predstavlja dodatne tro\u0161kove, pa se zbog toga sijeno pakuje u stogove i kamare na otvorenom prostoru. Ovaj na\u010din \u010duvanja je najjeftinije rje\u0161enje, ali zbog uticaja spolja\u0161njih faktora dolazi do zna\u010dajnih gubitaka i promjena.&nbsp; Sijeno se \u0111ene&nbsp; u obliku kupe u \u010dijoj sredini se nalazi sto\u017eina, koja je ukopana u zemlju, koja slu\u017ei kao oslonac za oblikovanje stoga. Boja sijena varira u zavisnosti od du\u017eine skladi\u0161tenja kao i nekih drugih faktora. Boja svje\u017eeg i kvalitetnog sijena je zelena, dok du\u017einom skadi\u0161tenja gubi boju kao i hranljivu vrijednost. Miris dobrog sijena treba da je prijatan. <strong>Te\u017eak i neprijatan miris ukazuje na dugo stajanje sijena i na kontaminaciju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Pri prodaji ili kupovini sijena neophodno je utvrditi njegovu koli\u010dinu. Najpouzdanije je da se sijeni izmjeri na kolskoj vagi. Ukoliko je to iz nekog razloga neizvodljivo koli\u010dina sijena mo\u017ee da se procijeni na osnovu njegove zapremine. Utvr\u0111ivanje zapremine sijena u stogovima vr\u0161i se na osnovu forula. Koli\u010dina sijena se utvr\u0111uje mno\u017eenjem utvr\u0111ene zapremine masom jednog kubnog metra sijena.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote>\r\n<p>Koli\u010dina sijena (kg) = zapremina sijena (m3) x masa sijena u 1 m3 (kg\/m3)<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 3-5 dana iznosi 50-58 kg za trave.<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 30 dana iznosi 60-68 kg za trave.<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 90 dana iznosi 65-74 kg za trave.<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 3-5 dana iznosi 57-66 kg za leguminoze.<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 30 dana iznosi 70-77 kg za leguminoze.<\/p>\r\n<p>Masa 1 m3 sijena posle pakovanja od 90 dana iznosi 75-83 kg za leguminoze.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n<h4>Organolepti\u010dka osnova<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Organolepti\u010dka ocjena je ocjena koja se vr\u0161i bez opreme, a pomo\u0107u ljudskih \u010dula. Koriste se \u010dula vida, mirisa, dodira. Senzorna ocjena ima niz svojih prednost, koje je \u010dine neizostavnom komponentom u procesu kontrole kvaliteta hrane za \u017eivotinje. Pri senzornoj ocjeni, procjenjuje se od \u010dega se hrana sastoji i u kakvom je stanju. Debele i grube stabljike ukazuju da je sijeno ko\u0161eno u kasnijim fazama razvoja biljke, dok tanje i mek\u0161e stabljike ukazuju na mla\u0111e biljke. Sijeno sa malo li\u0161\u0107a i grubim debelim stabljikama, \u017eivotinje \u0107e slabije konzumirati i sporije variti.<\/p>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Livadsko sijeno se sastoji od niza biljnih vrsta, pa je potrebno dobro poznavati botaniku da bi se prepoznao ta\u010dan sastav livadskog sijena. Naro\u010dito treba voditi ra\u010duna o prisustvu ne\u017eeljenih i opasnih primjesa u hrani za \u017eivotinje. Metalni predmeti, razli\u010dito sme\u0107e, otrovne biljke, zemlja, le\u0161evi glodara itd, \u010desto se na\u0111u u hrani za \u017eivotinje i treba voditi ra\u010duna da se njihovo prisustvo na vrijeme uo\u010di i izbjegnu rizici koje ono mo\u017ee nositi sa sobom.<\/p>\r\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Organolepti\u010dka ocjena kvaliteta sijena se temelji na posmatranju sljede\u0107ih faktora:<\/h4>\r\n<ul>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">vrste biljaka od kojih se sastoji,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">boje i mirisa,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">procentualnog u\u010de\u0161\u0107a li\u0161\u0107a,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">starosti biljaka prilikom ko\u0161enja,<\/li>\r\n<li style=\"text-align: justify;\">prisustva stranog materijala.<\/li>\r\n<\/ul>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Biolo\u0161ki faktor je naj\u010de\u0161\u0107i i kvantitativno nava\u017eniji uzro\u010dnik kvarenja hrane.<\/strong> Razvoj i razmno\u017eavanje mikroorganizama u hrani za \u017eivotinje zavisi od mnogo faktora: relativne vlage, temperature, aerobnih i anaerobnih uslova, skladi\u0161tenja, primjesa u hranivima, pH vrijednosti. <strong>U cilju spre\u010davanja razvoja mikroorganizama vr\u0161i se konzervisanje hrane<\/strong>.<\/p>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Kontaminacija hrane plijesnima predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje \u017eivotinja, posebno ako se radi o plijesnima koje imaju sposobnost sinteze mikotoksina. To su metaboliti plijesni, koji su toksi\u010dni ili imaju druge negativne biolo\u0161ke efekte. Mikotoksini su naj\u010de\u0161\u0107e prisutni na \u017eitaricama, proizvodima na bazi \u017eitarica, su\u0161enim vo\u0107u i proizvodima \u017eivotinjskog porijekla. Akutna ili hroni\u010dna o\u0161te\u0107enja zdravlja izazvana mikotoksinima nazivaju se mikotoksikoze. Mikroorganizmi svojim enzimima prouzrokuju hemijsku razgradnju ugljenih hidrata, proteina, masti i esencijalnih materija. Proizvodi takve razgradnje mogu promijeniti miris, ukus i izgled hrane, umanjiti njenu hranjivu vrijednost ili mogu biti \u0161tetni za zdravlje \u017eivotinja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Plijesni<\/strong> su aerobni mikroorganizmi, ali se mogu razvijati i u sredinama sa malo kiseonika. Ovi mikroorganizmima najvi\u0161e odgovara sredina sa <strong>13-22% vlage i relativno visoka temperatura<\/strong>. Prisustvo plijesni u hrani za stoku se mo\u017ee uo\u010diti organolepti\u010dki. Boja plijesni mo\u017ee biti bijela, zelena, crna ili crvena i uti\u010de na promjenu boje hrane i hraniva. Najra\u0161ireniji, najopasniji i najbolje prou\u010den mikotoksin jeste <strong>aflatoksin<\/strong>. Sintezi aflatoksina pogoduje \u0161irok temperaturni interval, mada je optimalno 30 stepeni celziijusa, mada se mogu sintetisati i pri relativno niskoj temperaturi. Sojevi koji su odgovorni za pojavu aflatoksina su porijeklom iz Azije i Afrike i samim tim hrana koja se uvozi iz tih podru\u010dja ima ve\u0107u vjerovatno\u0107u da \u0107e se u njoj na\u0107i aflatoksin. Pojava aflatoksikaze prethodnih decenija nije pravila problem evropsim dr\u017eavama, ali se situacija poslednjih godina promijenila, a razlog tome jesu klimatske promjene.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Hemijsko konzervisanje sijena primjenjuje se kod nedovoljno osu\u0161ene mase, \u010dija vlaga prelazi 20%, u cilju spre\u010davanja aktivnosti plijesni, degradacije organske materije, zagrijevanja mase i produkcije mikotoksina.<\/strong><\/p>\r\n<blockquote>\r\n<p style=\"text-align: justify;\">Dodavanje kuhinjske soli je postupak hemijskog konzervisanja koji se primjenjuje u slu\u010daju lagerovanja mase sa pove\u0107anom masom. Uloga soli je u vezivanju dijela vlage, odnosno stvaranje nepovoljnih uslova za razvoj mikroorganizama. Koli\u010dina soli koja se dodaje zavisi od vlage u sijenu i iznosi od <strong><span style=\"color: #00ffff;\">0,5-2%<\/span>.<\/strong><\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>Pripremila:<\/strong> An\u0111ela Boji\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Travni ekosistem je ekosistem biljaka i \u017eivotinja u kojima dominiraju zeljaste biljke. Travni ekosistemi se dijele na prirodne i vje\u0161ta\u010dke. Prirodni travnjaci kao jedan od zelenih dijelova planete Zemlje &nbsp;igraju izuzetnu ulogu u \u017eivotu ljudi na posredan ili neposredan na\u010din. Prirodni travnjaci su biljne zajednice gdje dominiraju trave, ali u zna\u010dajnoj mjeri dio njihovog sastava&#8230;<a class=\"btnReadMore\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/\"> Pro\u010ditajte vi\u0161e&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9577,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[39,22],"tags":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.7.1 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Travni ekosistem je ekosistem biljaka i \u017eivotinja u kojima dominiraju zeljaste biljke. Travni ekosistemi se dijele na prirodne i vje\u0161ta\u010dke. Prirodni travnjaci kao jedan od zelenih dijelova planete Zemlje &nbsp;igraju izuzetnu ulogu u \u017eivotu ljudi na posredan ili neposredan na\u010din. Prirodni travnjaci su biljne zajednice gdje dominiraju trave, ali u zna\u010dajnoj mjeri dio njihovog sastava... Pro\u010ditajte vi\u0161e...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-17T10:00:40+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-05-17T11:05:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1709\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Seljak.me\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1709,\"caption\":\"Farmer with beard sharpening his scythe for using to mow the grass traditionally\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/\",\"name\":\"Sve \\u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-05-17T10:00:40+00:00\",\"dateModified\":\"2022-05-17T11:05:45+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sve \\u0161to je neophodno znati o kosidbi\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\",\"name\":\"Seljak.me\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"caption\":\"Seljak.me\"},\"sameAs\":[\"admin\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje","og_description":"Travni ekosistem je ekosistem biljaka i \u017eivotinja u kojima dominiraju zeljaste biljke. Travni ekosistemi se dijele na prirodne i vje\u0161ta\u010dke. Prirodni travnjaci kao jedan od zelenih dijelova planete Zemlje &nbsp;igraju izuzetnu ulogu u \u017eivotu ljudi na posredan ili neposredan na\u010din. Prirodni travnjaci su biljne zajednice gdje dominiraju trave, ali u zna\u010dajnoj mjeri dio njihovog sastava... Pro\u010ditajte vi\u0161e...","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2022-05-17T10:00:40+00:00","article_modified_time":"2022-05-17T11:05:45+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1709,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Seljak.me","Est. reading time":"11 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg","width":2560,"height":1709,"caption":"Farmer with beard sharpening his scythe for using to mow the grass traditionally"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/","name":"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-05-17T10:00:40+00:00","dateModified":"2022-05-17T11:05:45+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kosidba\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sve \u0161to je neophodno znati o kosidbi"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10","name":"Seljak.me","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","caption":"Seljak.me"},"sameAs":["admin"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/farmer-with-beard-sharpening-his-scythe-for-using-2022-05-03-22-35-08-utc-1-scaled.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":8298,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/pasnjaci-znacaj-i-karakteristike\/","url_meta":{"origin":2220,"position":0},"title":"Pa\u0161njaci- zna\u010daj i karakteristike","date":"30\/03\/2022","format":false,"excerpt":"Sve livade i pa\u0161njaci, sva brda i planine na\u0161e su apoteke. Livade i pa\u0161njaci predstavljaju veoma va\u017ean resurs u sto\u010darstvu, prije svega za dobijanje sto\u010dne hrane i drugih indirektnih proizvoda (meso, mlijeko, vuna, ko\u017ea, med i dr.). Iako se sa prirodnih travnjaka dobija manji prinos nego sa sijanih travnjaka, proizvodi,\u2026","rel":"","context":"In &quot;Sto\u010darstvo&quot;","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/20d0afbeb6b08eac02152898fc36b01f_thumb.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":3380,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/insekti-kao-neprijatelji-vasih-travnjaka\/","url_meta":{"origin":2220,"position":1},"title":"Insekti kao neprijatelji va\u0161ih travnjaka","date":"26\/05\/2023","format":false,"excerpt":"Kada je travnjak zdrav, gust i zelen, onda slobodno se mo\u017ee re\u0107i da je on jedan od najprivla\u010dnijih djelova pejza\u017ea. Me\u0111utim zdravi travnjaci se lako \u201cudru\u017euju\u201d sa \u017eivotom razli\u010ditih insekata, sre\u0107om, mali broj njih\u00a0 mo\u017ee nanijeti ozbiljniju \u0161tetu. Uobi\u010dajeni znaci koji ukazuju na prisustvo \u0161teto\u010dina u travnjaku su: sme\u0111e mrlje\u2026","rel":"","context":"In &quot;Biljna proizvodnja&quot;","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/lawn-mower-320799_1280.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10863,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/kako-podstaci-poljoprivredu-bez-nanosenja-stete-sumama\/","url_meta":{"origin":2220,"position":2},"title":"Kako podsta\u0107i poljoprivredu bez nano\u0161enja \u0161tete \u0161umama","date":"22\/08\/2022","format":false,"excerpt":"Mnogobrojne \u0161tete koje se nanose zemlji\u0161tu, od kr\u010denja \u0161uma, diverzifikacije takvih podru\u010dja u podru\u010dja vi\u0161e ekonomske ali zna\u010dajno manje ekolo\u0161ke vrijednosti dovodi do nadaleko poznate erozije. I dok se erozija nastavlja, procjene UN-a su da \u0107e do 2050. godine oko 90% svjetskog zemlji\u0161ta biti degradirano \u0161to \u0107e izazvati posledi\u010dno i\u2026","rel":"","context":"In &quot;Biljna proizvodnja&quot;","img":{"alt_text":"Caucasian man walking in greenhouse greeting african american woman pushing cart with lettuce","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/caucasian-man-walking-in-greenhouse-greeting-african-american-woman-pushing-cart-with-lettuce.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":4638,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/pravila-branja-ljekovitog-bilja-sa-kalendarom-berbe\/","url_meta":{"origin":2220,"position":3},"title":"Pravila branja ljekovitog bilja sa kalendarom berbe","date":"15\/12\/2022","format":false,"excerpt":"\u00a0 Iako, po novijim podacima, 50.000-80.000 biljaka ima medicinski zna\u010daj, 150 njih je u prometu na na\u0161em podru\u010dju. Sakupljanje ljekovitog i aromati\u010dnog samoniklog bilja svojstvena je zemljama u razvoju \u00a0a ukoliko se odvija odr\u017eivo, mo\u017ee da pospije\u0161i razvoj ruralnih podru\u010dja kao i lokalne zajednice, ali je zna\u010dajno i za \u010duvanje\u2026","rel":"","context":"In &quot;Biljna proizvodnja&quot;","img":{"alt_text":"Pravila branja ljekovitog bilja sa kalendarom berbe","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/kalendar-ljekobilja.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":14378,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/korovi-u-vocnjaku-i-njihovo-suzbijanje\/","url_meta":{"origin":2220,"position":4},"title":"Korovi u vo\u0107njaku i njihovo suzbijanje","date":"16\/03\/2023","format":false,"excerpt":"Korovi su pratioci \u010dovjeka jo\u0161 od praistorijskog doba, odnosno od samog po\u010detka bavljenja zemljoradnjom. Iako postoje brojne definicije korova, generalno se mo\u017ee smatrati da su korovi agrofitocenoza svih biljaka, ne samo divljih ve\u0107 i gajenih (samonikli usjevi), koji protiv \u010dovjekove volje rastu zajedno sa gajenom biljkom. Na Balkanu uzgaja se\u2026","rel":"","context":"In &quot;Biljna proizvodnja&quot;","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/gardening-wheelbarrow-full-of-weeds-2022-11-14-03-05-27-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":14667,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/sadnja-paprike-na-otvorenom\/","url_meta":{"origin":2220,"position":5},"title":"Sadnja paprike na otvorenom","date":"29\/03\/2023","format":false,"excerpt":"Mnogi povrtari su trenutno u procesu pripremanja sadnog materijala u plastenicima i nadaju se povoljnim vremenskim prilikama kada do\u0111e vrijeme za sadnju na otvorenom polju. Preporuka stru\u010dnjaka je da se rasa\u0111ivanje obavlja od 15. do 25. maja kada su u pitanju manji predjeli, a od 25. maja do 10. juna\u2026","rel":"","context":"In &quot;Biljna proizvodnja&quot;","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/naslovna-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2220"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2220"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2220\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9586,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2220\/revisions\/9586"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}