{"id":2132,"date":"2020-04-27T14:01:12","date_gmt":"2020-04-27T14:01:12","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=2132"},"modified":"2022-02-10T11:08:46","modified_gmt":"2022-02-10T10:08:46","slug":"vodeni-bivo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/","title":{"rendered":"Vodeni bivo"},"content":{"rendered":"\r\n

Pripadnost, podjela…<\/h3>\r\n

Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis<\/em>) je papkar iz porodice goveda<\/a>. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U 18.vijeku, divlji Azijski bivo kretao se preko ju\u017ene i jugoisto\u010dne Azije do Mesopotamije i Kine. Trenutno se nalazi na ugro\u017eenoj listi \u017eivotinja koja broji oko 4000 bivola, ali vrlo je mogu\u0107e da vi\u0161e i nema \u010distokrvnih. Zvani\u010dni podaci FAO-a pokazali su da su bivoli prisutni u 43 zemlje i da se uzgajaju u 20% (43 naspram 212) zemalja u kojima se uzgaja stoka. Na osnovu morfolo\u0161kih i bihevioralnih karakteristika, postoje 2 tipa vodenih bivola: mo\u010dvarni i rje\u010dni. Morfolo\u0161ki, mo\u010dvarni bivo je sive boje, sa bijelim prugama po tijelu, te blijedo obojenim kopitima. Mu\u017ejaci su te\u0161ki 450-1000 kg. Rje\u010dni bivo je manji, ima crno tijelo bez bijelih tragova.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Rekli smo da su bivoli rasprostanjeni od isto\u010dne Azije do Blikog Istoka i u svakoj zemlji su razvile razli\u010dite morfolo\u0161ke karakteristike. Posjeduju veliki ovir tijela, koji prate visok greben i velika tjelesna masa. Prirodno, kod \u017eenki prednji dio tijela je uzak, a zadnji dio \u0161irok i te\u017eak, dok je kod mu\u017ejaka suprotno. Visina grebena je varljiva. Mo\u017ee biti od 115 cm do 150 cm. Du\u017eina rogova je karakteristi\u010dna i zavisi od rase. Du\u017eine od 40 cm do 80 cm i oblik mo\u017ee biti srpasti, uvijeni, a rogovi mogu biti nagnuti na dolje ili na gore.<\/p>\r\n

\"Vodeni

\u00a0<\/p><\/div>\r\n

Reproduktivna sposobnost<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

U svim zemljama gdje se uzgajaju bivoli, cikli\u010dna aktivnost jajnika pojavljuje se tokom cijele godine, mada je nagla\u0161enija onda kada je sve ve\u0107e trajanje dnevnog svijetla: od avgusta do februara i od aprila do jula. Oko ekvatorijalnog pojasa, gdje odnos svjetla i tame malo varira tokom godine, reproduktivna sezona je u velikoj mjeri uslovljena dostupno\u0161\u0107u sto\u010dne hrane. Parenje divljih bivola u Sjevernoj Americi ima sezonski karakter, u kasnoj vla\u017enoj sezoni, februar-april. Osjetljivost na negativan fotoperiod parenja je prona\u0111en na farmama gdje se obezbje\u0111uje stalna ravnote\u017ea ishrane tokom cijele godine. Ova vrsta sezonalnosti, gdje reproduktivni doga\u0111aji nijesu sinhronizovani sa dostupno\u0161\u0107u sto\u010dne hrane, daje indikaciju da bivoli uzgajani u Italiji nisu autohtoni. Zapravo, sezonalnost sli\u010dna onoj koja se nalazi u Italiji i azijskim tropskim oblastima tako\u0111e se nalazi u Venecueli, Egiptu i Kolumbiji. Svi reproduktivni problemi mogu biti rije\u0161eni obezbje\u0111ivanjem dovoljno raspolo\u017eivog prostora za stado (najmanje 20 m\u00b2 po grlu), kori\u0161\u0107enjem bazena za plivanje i za\u0161tite od sun\u010devih zraka. Naro\u010dito je va\u017eno pove\u0107ati broj onih koji su u stanju da se razmno\u017eavaju u periodima koji se karakteri\u0161u pove\u0107anjem dnevne svjetlosti. Bivoli dobijaju jedno mladun\u010de, dok je ra\u0111anje blizanaca rijetkost. Dojenje mladunaca traje oko godinu dana i mladi bivo ostaje uz majku 2 godine. U uslovima intenzivne proizvodnje mlijeka, odvajanje teleta od majke rje\u0161ava se raznim tehnikama poput zamjene mlijeka ili kori\u0161\u0107enja manjih koli\u010dina bivoljeg mlijeka. U Ju\u017enoj Americi gdje je proizvodni pravac meso, odlu\u010denje teleta od bivolice vr\u0161i se u periodu od 7, 8 mjeseci. Prelazak na \u010dvrstu hranu treba da bude postepen ali i nutritivno bogat, zbog uspostavljanja pravilne funkcije rumena.<\/p>\r\n

Mlijeko i meso bivola<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

Mo\u010dvarni tip se koristi za proizvodnju mesa, a rje\u010dni bivoli se koriste za proizvodnju mlijeka. Tradicionalni sir mocarela, porijeklom iz Italije, pravi se samo od mlijeka rje\u010dnih bivola.<\/p>\r\n

Zanimljivo je ista\u0107i jedno istra\u017eivanje koje je sprovedeno prije par godina, u kojem se ispitivao kvalitet mesa izme\u0111u bivola i goveda. Naime, u istra\u017eivanju je u\u010destvovalno 30 Hol\u0161tajn-frizijskih teladi i 30 mediteranskih italijanskih bivola koji su odgajani u identi\u010dnim uslovima. Rezultati su pokazali da je bivolje meso nutritivno kvalitetnije od gove\u0111eg. Zvani\u010dni podaci iz 2011.godine ukazuju da je od rje\u010dnog bivola proizvedeno 100 miliona litara mlijeka. Iste godine, proizvedeno je 3,5 miliona tona mesa i 1 milion ko\u017ee (Food and Agriculture Organisation of the Unated Nations<\/em><\/a>). Ukus mesa je sli\u010dan gove\u0111em, me\u0111utim meso vodenih bivola je zdravija alternativa govedini zbog ni\u017eeg sadr\u017eaja holesterola i masti. Ni\u017ei sadr\u017eaj masti u odnosu na meso krava mo\u017ee se razmotriti kroz nedovoljno akumuliranje tjelesnih lipida zbog odlo\u017eenog rasta. Zbog izuzetne snage, ove \u017eivotinje se upotrebljavaju i za rad. Kastriranje mu\u0161kih bivola se vr\u0161i sa 2 do 3 godine.<\/p>\r\n

Brojnost populacije<\/h3>\r\n

Pove\u0107anje broja bivola posledica je pove\u0107anja rje\u010dnih bivola \u010diji je proizvodni pravac mlijeko-meso. Mo\u010dvarni tip je ukr\u0161tan sa rije\u010dnim zbog porasta potra\u017enje za mlijekom. U Ju\u017enoj Aziji, gdje se nalazi 78% svjetske populacije bivola, primije\u0107en je porast proizvodnje mlijeka po grlu. U zemljama sa umrjereno kontinentalnom klimom, gdje goveda uspijevaju da poka\u017eu svoj maksimalni potencijal, primije\u0107eno je da se broj bivola smanjio za 46%. Istovremeno, 1961. godine procenat italijanskog bivoljeg mlijeka u Evropi bio je 14,9%, a 2014.godine je bio 94,6%. U Italiji je tri puta ve\u0107a cijenjenost bivoljeg mlijeka i proivoda od mlijeka nego u drugim evropskim zemljama. \u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zvani\u010dni podaci svjetskih organizacija ukazuju da se u poslednje 3 decenije broj bivola stalno pove\u0107avao u svim regionima osim u Isto\u010dnoj Evropi. Najve\u0107a ekspanzija dogodila se u zemljama Latinske Amerike, pogotovo u Brazilu gdje prema nekim izvorima populacija bivola broji oko 1,6 miliona grla. Rije\u010dni bivoli su koncentrisani uglavnom u Banglade\u0161u, Butanu, Indiji, Nepalu, Pakistanu i \u0160ri Lanki. Mo\u010dvarni tip se uzgaja uglavnom u Bruneju, Mjanmaru, Kini, Indoneziji, Kambod\u017ei, Laou, Maleziji, Filipinima, Tajlandu i Vijetnamu, kao i drugim zemljama poput Australije i SAD. Ukupan broj u 1990. godini bio je oko 40 miliona. Ostali vodeni bivoli u svijetu (manje od 2 miliona) su uglavnom mediteranskog tipa; neki od njih mogli bi biti povezani sa rje\u010dnim ili mo\u010dvarnim bivolima zbog duge istorije parenja \u017eivotinja.<\/p>\r\n

U Srbiji se uzgajaju ali u manjim zapatima. Populacija bivola je nekada brojala 10 000 jediniki na na\u0161im prostorima, a sada oko 500 i rasprostranjeni su neravnomjerno. Sem u Srbiji, bivola ima jos na Kosovu i Metohiji, u Makedoniji, Albaniji, Gr\u010dkoj.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\"Vodeni

\u00a0<\/p><\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Dobro je poznato da su potencijali ove vrste goveda daleko ve\u0107i od trenutnih. Unapre\u0111ivanje uzgoja rje\u010dnih bivola bilo bi od direktne koristi za poljoprivrednike u smislu pove\u0107anja njihovih prehrambenih standarda, prihoda i zaposlenosti. Me\u0111utim, nedostatak dobro organizovanog sistemskog geneti\u010dkog pobolj\u0161anja (testiranja), banke podataka i banke gena, nije dao \u0161ansu ovoj proizvodnji. Stoga, neophodno je uvidjeti i podr\u017eati genetski potencijal i zna\u010daj ovih \u017eivotinja upravo zbog gubitka istog.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Pripremila:<\/strong> Dragana Radovi\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pripadnost, podjela… Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U 18.vijeku, divlji Azijski bivo kretao se preko ju\u017ene i jugoisto\u010dne Azije do Mesopotamije i Kine. Trenutno se nalazi na ugro\u017eenoj listi \u017eivotinja koja broji oko 4000 bivola, ali vrlo je… Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2133,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[23,22],"tags":[449,730],"yoast_head":"\nVodeni bivo - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vodeni bivo - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-04-27T14:01:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-10T10:08:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"960\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"577\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Seljak.me\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"5 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg\",\"width\":960,\"height\":577},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/\",\"name\":\"Vodeni bivo - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2020-04-27T14:01:12+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-10T10:08:46+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\"},\"description\":\"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \\u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vodeni bivo\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\",\"name\":\"Seljak.me\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"caption\":\"Seljak.me\"},\"sameAs\":[\"admin\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vodeni bivo - Savjetuje","description":"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Vodeni bivo - Savjetuje","og_description":"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2020-04-27T14:01:12+00:00","article_modified_time":"2022-02-10T10:08:46+00:00","og_image":[{"width":960,"height":577,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Seljak.me","Est. reading time":"5 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg","width":960,"height":577},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/","name":"Vodeni bivo - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#primaryimage"},"datePublished":"2020-04-27T14:01:12+00:00","dateModified":"2022-02-10T10:08:46+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10"},"description":"Vodeni bivo ili Azijski bivo (lat. Bubalus bubalis) je papkar iz porodice goveda. Rod Bubalus je \u0161iroko rasprostranjen u Evropi i Aziji. U...","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vodeni-bivo\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vodeni bivo"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10","name":"Seljak.me","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","caption":"Seljak.me"},"sameAs":["admin"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/buffalo-1822574_960_720.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":6591,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/godina-pocela-novim-poskupljenjem-hrane\/","url_meta":{"origin":2132,"position":0},"title":"Godina po\u010dela novim poskupljenjem hrane","date":"07\/02\/2022","format":false,"excerpt":"Svjetske cijene hrane su zabilje\u017eile rast u januaru i kre\u0107u se blizu 10-godi\u0161njeg maksimuma, pri \u010demu su najvi\u0161e poskupjela biljna ulja, objavila je u \u010detvrtak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Indeks cijena hrane koji izra\u010dunava FAO, a koji prati mjese\u010dne promjene cijena prehrambenih proizvode kojima se najvi\u0161e\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Screenshot-2019-07-30-16.13.52-1024x593-1.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":9531,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/tipovi-goveda-za-proizvodnju-mesa\/","url_meta":{"origin":2132,"position":1},"title":"Tipovi goveda za proizvodnju mesa","date":"16\/05\/2022","format":false,"excerpt":"Sigurni smo da je svako od vas \u010duo da postoje razni tipovi goveda. Me\u0111utim, ovim \u010dlankom \u0107emo vas bli\u017ee upoznati \u0161ta zapravo svaki tip predstavlja i koji su mu predstavnici. Pod tipom goveda se podrazumijeva oblik i gra\u0111a tijela za koje se pretpostavlja da su idelani za svrhu za koju\u2026","rel":"","context":"In "Sto\u010darstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/cows-in-the-mountain-2021-08-26-17-00-30-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10400,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/u-hrvatskoj-potvrdjen-antraks-uginulo-vise-od-sto-goveda-cetiri-osobe-u-bolnici\/","url_meta":{"origin":2132,"position":2},"title":"U Hrvatskoj potvr\u0111en antraks: Uginulo vi\u0161e od sto goveda, \u010detiri osobe u bolnici","date":"16\/07\/2022","format":false,"excerpt":"U Hrvatskoj je danas potvr\u0111eno prisustvo antraksa, crnog pri\u0161ta ili bedrenice, od koje je ve\u0107 uginulo vi\u0161e od 100 goveda, a \u010detiri osobe su u bolnici. Laboratorijsku analizu uzoraka uginulih \u017eivotinja uradio je Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu. Ministarstvo poljoprivrede saop\u0161tilo je da kod uginulih goveda na podru\u010dju Parka prirode\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"cows in a farm. Dairy cows in a farm.","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/cows-in-a-farm-dairy-cows-in-a-farm-.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":13592,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/cijene-hrane-u-svijetu-i-dalje-u-padu\/","url_meta":{"origin":2132,"position":3},"title":"Cijene hrane u svijetu i dalje u padu","date":"13\/02\/2023","format":false,"excerpt":"Cijene hrane pale su i u januaru, deseti mjesec uzastopno, odra\u017eavaju\u0107i pojeftinjenje uljarica te mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO). Indeks cijena ko\u0161arice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je pro\u0161log mjeseca za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u decembru, na prosje\u010dna 131,2\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/father-with-cute-little-son-choosing-food-in-super-2022-12-16-19-59-57-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":7191,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/5-neobicnih-rasa-koje-mogu-biti-stanovnici-vase-farme\/","url_meta":{"origin":2132,"position":4},"title":"5 neobi\u010dnih rasa koje mogu biti “stanovnici” va\u0161e farme","date":"23\/02\/2022","format":false,"excerpt":"Pored krava, ovaca, koza, svinja i konja postoje jo\u0161 neke vrste \u017eivotinja koje bi mogli da uzgajate. Mi \u0107emo vam u ovom \u010dlanku predstaviti pet neobi\u010dnih \u017eivotinja koje mogu biti stanovnici va\u0161e farme. \u00a0 Vodeni bivoli (Bubalus bubalis) Ono \u0161to ove \u017eivotinje \u010dini efikasnijim od goveda jeste njihov visoko prilagodljiv\u2026","rel":"","context":"In "Zanimljivosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/yak-walking-in-the-himalayan-mountains-with-a-clou-2021-08-29-01-23-16-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":4700,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/fao-izvjestaj-cijene-zitarica-ulja-i-mlijeka-u-padu-meso-i-secer-skuplji\/","url_meta":{"origin":2132,"position":5},"title":"FAO Izvje\u0161taj: Cijene \u017eitarica, ulja i mlijeka u padu, meso i \u0161e\u0107er skuplji","date":"20\/07\/2021","format":false,"excerpt":"\u00a0 Prema izvje\u0161taju UN agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) u junu mjesecu je zabilje\u017een prvi pad indeksa nakon cijele godine uzastopnih pove\u0107anja. U mjesecu junu do\u0161lo je do pada globalnih cijena hrane od 2,5 odsto u odnosu na maj, ali su jo\u0161 uvek 33,9 odsto ve\u0107e u odnosu na\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Cijene \u017eitarica ulja i mlijeka","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/6b9f2bfe04.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2132"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2132"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6726,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2132\/revisions\/6726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}