Gdje i u \u010demu kompostirati?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
Prije svega na posjedu se mora odrediti pogodno mjesto za lokalizovanje komposti\u0161ta, najbolje je da se ono nalazi na prihvatljivom rastojanju izme\u0111u stambenog objekta i mjesta gdje \u0107e se kompost, kao krajnji produkt, iskori\u0161tavati. Smje\u0161ten na takovom mjesu, pogodan je za skupljanje otpada kako iz stambenih tako i iz spolja\u0161njih prostora. Po\u017eeljno je da komposti\u0161te bude zaklonjeno od vjetra i djelimi\u010dno zasijenjeno kako bi se optimizovala temperatura. Povr\u0161ina koju komposti\u0161te zauzima iznosi 2-3m\u00b2<\/strong> ili vi\u0161e, zavisno od koli\u010dine otpada..<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Komposti\u0161te se mo\u017ee formirati direktno na zemlji pri \u010demu se kao prvi sloj stavljaju materijali koji omogu\u0107avaju laku drena\u017eu, prozra\u010divanje i prodor mikroorganizama. Usitnjena slama ili gran\u010dice su pogodni sastojci prvog sloja, zatim se naizmjeni\u010dno sla\u017eu slojevi vla\u017enog i suvog otpada u debljini od oko 20cm.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Kompostni \u201cbankovi\u201d mogu biti napravljeni od drveta, u tu svrhu mogu poslu\u017eiti obi\u010dne palete ili komposteri dostupni na tr\u017ei\u0161tu. Za manje posjede pogodne su zatvorene crne kante koje se brzo zagrijavaju na suncu i tako se ubrzavaju procesi prerade otpada u kompost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Postoji mogu\u0107nost kompostiranja u jamama dubine najmanje oko 30 cm i \u0161irine 1.5-3m<\/strong>\u00a0 ova mogu\u0107nost je povoljna za su\u0161nije krajeve jer se na ovaj na\u010din bolje zadr\u017eava voda a time i odr\u017eava optimalna vla\u017enost komposta. Ukoliko se praktikuje u ki\u0161nim predjelima lako dolazi do zasi\u0107enja komposta vodom, mikroorganizmi ne dobijaju dovoljne koli\u010dine O2<\/strong> (smanjuje se njihova aktivnost) a pored toga mo\u017ee do\u0107i do ispiranja hranjivih materija iz komposta.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n U razvijenijim zemljama koriste se savremeni meghani\u010dki komposteri \u010dija je upotreba dosta mehanizovanija i prakti\u010dnija.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Ukoliko se svakodnevno vr\u0161i dodavanje otpada, na ve\u0107im komposti\u0161tima, po\u017eeljno bi ga bilo formirati u vidu trostrukog komposti\u0161ta. Prvi dio slu\u017ei za svje\u017ei materijal, drugi dio je za ranije prikupljeni materijal koji dozrijeva, a tre\u0107i je onaj koji je u odmakloj fazi dozrijevanja. Rastresanje komposta povremeno treba izvr\u0161iti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Kompost je spreman za upotrebu kada se utvrdi da u njemu neka vrsta sjemena (zelena salata) brzo proklija i razvije se u sna\u017enu biljku. Kompost na jednoj gomili se sla\u017ee ukoliko se u jednoj sezoni mo\u017ee prikupiti dovoljna koli\u010dina otpada i u tom slu\u010daju je neophodno samo obezbijediti dobru aeraciju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Shodno tome da se u kompostnoj masi pri dobijanju komposta vr\u0161e aerobni procesi (mikrobiolo\u0161ki i hemijski procesi pri kojima je prisustvo O2 obavezno ) prozra\u010divanje komposta je vrlo va\u017ena propratna radnja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Aeracija kompostne mase se treba vr\u0161iti iz vi\u0161e razloga:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Aeracija se vr\u0161i po principu da spoljni slojevi \u00a0bogati kiseonikom budu preba\u010deni u sredi\u0161te mase gdje \u0107e dopremiti kiseonik potreban mikroorganizmima kako bi mogli da nesmetano prera\u0111uju otpad. Pored toga \u0107e otpad koji je do tada bilo u spolja\u0161njim slojevima biti izlo\u017een visokim temperaturama, a time i svim potrebnim procesima prerade.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Kao \u0161to se ve\u0107 moglo zaklju\u010diti mikroorganizmi su glavni nosioci procesa kompostiranja pa se zbog toga pri ovom procesu nastoje obezbijediti povoljni uslovi za njihovu aktivnost. Kju\u010dni faktori su temperatura, vla\u017enost, prisustvo kiseonika i hranjivih materija.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Smatra se da postoje 4 klju\u010dne faze kompostiranja i one su vezane za razli\u010dite grupe mikroorganizama.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n \u0160to su materijali u kompostu raznolikiji to \u0107e kompost biti bogatiji hranjivim materijama i mikroorganizmima. Postoji podjela na sme\u0111e i zelene sastojke komposta, sme\u0111i koji su bogati ugljen-dioksidom i zeleni sastojci bogati azotom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Cilj je vi\u0161e sme\u0111e materije nego zelene; odnos 2\/3 prema 1\/3 je odli\u010dan<\/strong>. Sme\u0111a materija uklju\u010duje slamu, grane sakupljene od orezivanja, piljevinu ili drvnu strugotinu iz neobra\u0111enog drveta, li\u0161\u0107e, borove iglice, biljke uklonjene sa kraja vegetacije i usitnjeni papir. Zelenu materiju uglavnom \u010dine sve\u017ei biljni ostatci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Nije po\u017eeljno kompostirati slede\u0107e sastojke: meso, morske plodove, jaja ili \u017eivinu (problemi sa mirisom i \u0161teto\u010dinama), mlije\u010dne proizvode (problemi sa mirisom i \u0161teto\u010dinama), masti i ulja (problem sa mirisom i \u0161teto\u010dinama), masti i ulja (problemi sa mirisom i \u0161teto\u010dinama), bolesne ili insekticidne biljke (bolesti ili insekti se lako pro\u0161iriti iz komposta na kulterne biljke), otpad ku\u0107nih ljubimaca (izmet pasa ili ma\u010daka jer mo\u017ee sadr\u017eavati parazite ili klice koje tako\u0111e mogu kontaminirati kulture biljke), otpad iz dvori\u0161ta tretiran pesticidima (mogu ubiti organizme po\u017eeljne za kompostiranje), listovi ili gran\u010dice crnog oraha (supstance \u0161tetne za biljke), korove sa sjemenskim glavama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/green-waste-513609_1280-1-1024x682.jpg\")
<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\nKako pravilno odlagati otpad u komposti\u0161tu?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
Da li treba vr\u0161iti aeraciju kompostne mase tokom kompostiranja?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
Koje su to faze kompostiranja?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
\u0160ta kompostirati, a \u0161ta ne?<\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/fresh-2386786_1280-1024x768.jpg\")
<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n