![\"\"](\"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nMonilinia fructigena izaziva zarazu\nod faze zametanja plodova pa do faze berbe, ali i kasnije u skladi\u0161tu. Veoma je\nzna\u010dajan parazit \u0161irom svijeta, a naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u Evropi, Aziji i dijelu\nSAD-a. Ovo je parazit ve\u0107inom plodova, a veoma rijetko se javlja na cvjetovima\ni drugim organima. \u0160tete koje nanosi nekada iznose 50%, pa \u010dak i 80% roda. Na\nprostoru Crne Gore ova bolest se javlja na manjim zasadima, iz razloga \u0161to se\nna takvim parcelama za\u0161tita ne vr\u0161i redovno.<\/p>\n\n\n\n Gljiva Monilinia fructigena napada sve jabu\u010daste vo\u0107ne vrste. Prvi vidljivi simptomi na plodovima su u vidu sme\u0111ih pjega koje se veoma brzo \u0161ire, meso ploda dobija sme\u0111u boju koja veoma brzo trune pa tako zahvata cijeli plod. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno kod jabu\u010dastog vo\u0107a ona izaziva trule\u017e plodova, a vrlo rijetko patazitira cvjetove, mladare, gran\u010dice, me\u0111utim na ovim organima izaziva su\u0161enje i njihovo kasnije opadanje. \u0160to se ti\u010de ploda nakon ve\u0107 ostvarene infekcije plod se pretvara u tkz \u201cmumiju\u201d koja ostaje na grani. Ranije se smatralo da uzro\u010dnik sme\u0111e trule\u017ei zapravo parazit rana, npr. od grada, uzro\u010dnika crvljivosti i sl., me\u0111utim se do\u0161lo do zaklju\u010dka da prirodni uslovi kao dugotrajno vla\u017eenje plodova, visoka vla\u017enost vazduha i prisustvo velikog broja inokuluma izazivaju infekciju kroz neo\u0161te\u0107eno tkivo. Bolest se \u0161iri poslije dugotrajnih ki\u0161a koje se javljaju iza dugog i toplog perioda kada plod buja \u0161to uzrokuje stvaranje pukotina koje predstavljaju jedan od na\u010dina uspostavljanja infekcija. \u0160to se ti\u010de temperaturnih uslova infekcija se ostvaruje na temperaturi od 24-28\u00b0C, vla\u017enosti vazduha 85%. Tako\u0111e pored prirodnih uslova svako mehani\u010dko o\u0161te\u0107enje ploda uzrokovano bilo vremenskim nepogodama ili napadom insekata potpoma\u017eu razvoju bolesti.<\/p>\n\n\n\n Najkarakteristi\u010dniji simptomi ove bolesti su upravo na plodu, gdje se javljaju \u017eu\u0107kasti jastu\u010di\u0107i. Na plodu se tako\u0111e javljaju koncentri\u010dni krugovi koji mogu biti kako pravilnog tako i nepravilnog oblika. Ovi koncentri\u010dni krugovi u stvari predstavljaju karakteristi\u010dna plodonosna tijela koja se nazivaju sporodohije. Svaki od ovih krugova odgovara smenjivanju dana i no\u0107i tj. 24 sata. Ovaj tip bolesti se naziva smedja trule\u017e. Pored nje imamo i crnu trule\u017e koja se javlja u skladi\u0161tima. Mo\u017ee je javiti na po\u010detku skladi\u0161tenja, \u0161iri se veoma brzo i dovodi do propadanja vo\u0107a. Kako sme\u0111a tako i crna trule\u017e potpuno pro\u017eimaju plodove micelijom i usljed gubitka vode sme\u017euraju se i naboraju. Unutr\u0161nje tkivo plodova je u po\u010detku sun\u0111erasto, zatim o\u010dvrsne ali zadr\u017eava plutastu konzistenciju. Ovi plodovi ostaju na grani ili padaju na tlo i imaju karakteristi\u010dan izgled mumije.<\/p>\n\n\n\n Suzbijanje M. fructigene se vr\u0161i kako direktnim tako i indirektnim putem. Indirektnim suzbijanjem moramo nastojati ukloniti sve faktore koje dovode do rana na plodovima kao i sve izvore inokuluma. U to spadaju bolesti kao \u0161to je \u0161upljikavost i veliki broj \u0161tetnih insekata. Suzbijaju\u0107i te \u0161teto\u010dine i bolesti indirektno suzbijamo i Moniliju. Jedna od najva\u017enijih indirektnih mjera jeste uklanjanje mumificiranih plodova sa stable i redovno odr\u017eavanje kro\u0161nje, sa rezidbom svake godine. Sa primjenom indirektnih mjera, bolest \u0107e i dalje biti prisutna ali u znatno manjoj mjeri. Moniliju mo\u017eemo i hemijskim putem suzbijati i to zimskim prskanjem vo\u0107a, prskanjem pred otvaranje cvjetova i pred precvjetavanje koje se izvodi kao redovna mjera za\u0161tite protiv drugih parazita i \u0161teto\u010dina. U toku vegetacije posebno u slu\u010daju pove\u0107ane crvljivosti, pojave grada ili olujnih vjetrova koji o\u0161te\u0107uju plod neophodno je vr\u0161iti dodatno tretiranje biljaka. Od hemijske za\u0161tite preporu\u010duju se preparati na bazi triflorina, trifloksstobina, pirimetanil i fenheskamid. Pri tome neophodno je voditi ra\u010duna o periodu karence za\u0161titnog sredstva. Za tretiranje u toku mirovanja se koriste preparati na bazi bakra, dok se za ostale tretmane koriste preparati na bazi vinklozina, ronilana, ciprodinila, tebukonazola, hlortalonila i ostali preparati koji su registrovani za suzbijanje Monilije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"\"](\"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/fruit-930300_960_720.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/image-1.png\")
<\/figure>\n\n\n\n