![\"\"](\"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/food-1516977_960_720.jpg\")
<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\nKvalitetni pa\u0161njaci obezbje\u0111uju visok procenat proteina, vitamina i minerala, a bitno je napomenuti i pozitivan uticaj boravka \u017eivotnja na pa\u0161i po njihovo cjelokupno zdravlje. Kvalitet travnjaka prvenstveno zavisi od njegovog botani\u010dkog sastava, koji je manje povoljan kod prirodnih nego kod sijanih travnjaka. Najve\u0107i dio na\u0161ih travnjaka je sa\u010dinjen od razli\u010ditih trava i leguminoza, kao i drugih biljnih vrsta manjeg zna\u010daja za poljoprivrednu proizvodnju. Svakako, botani\u010dki sastav mo\u017ee znatno da varira zavisno od brojnih agroekolo\u0161kih uslova (na\u010dina iskori\u0161\u0107avanja, fizi\u010dkih i hemijskih osobina zemlji\u0161ta, nadmorske visine, i dr.). Tako se, na primjer, od nekada kvalitetnog pa\u0161njaka neadekvatnom ispa\u0161om botani\u010dki sastav mo\u017ee drasti\u010dno promijeniti u negativnom smjeru.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Od kabastih hraniva sa niskim sadr\u017eajem vode najve\u0107i zna\u010daj ima sijeno, dok za njim zaostaju manje vrijedna hraniva kao \u0161to su slama, pljeva, kukuruzovina, itd. Sijeno dobrog kvaliteta pre\u017eivarima mo\u017ee biti jedina hrana. Da bi proizveli kvalitetno sijeno neophodno je smanjiti vlagu iz poko\u0161ene mase do onog stepena na kojem se aktivnost mikroorganizama i enzima biljnih \u0107elija svodi na minimum. To zna\u010di da adekvatno osu\u0161eno sijeno ne bi trebalo da ima procenat vlage ve\u0107i od 18%, \u0161to mu omogu\u0107ava dugotrajno \u010duvanje bez opasnosti od kvarenja. Njegove nutritivne karakteristike zavise u prvom redu od biljne vrste, a zatim i od niza drugih faktora (vremena i visine kosidbe, na\u010dina su\u0161enja, i dr.). Kako biljka sazrijeva smanjuje se udio proteina i minerala, a procenat vlakana raste, \u0161to smanjuje njenu svarljivost. S tim u vezi, preporuke nala\u017eu ko\u0161enje mase u periodu kada isklasa najbrojnija vrsta, a najkasnije u periodu cvjetanja. Tako\u0111e je bitno napomenuti da je najve\u0107i dio proteina kod trava i leguminoza akumuliran u listu biljke. Iz tog razloga se insistira na \u0161to pazljivijem su\u0161enju i rukovanju sijenom, zbog boljeg o\u010duvanja lisne povr\u0161ine.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Pored sijena, veliki zna\u010daj u zimskoj ishrani ima i sila\u017ea. To je konzervisano biljno hranivo koje predstavlja najbolju zamjenu zelenoj hrani tokom zimskog perioda, kada nema vegetacije. Pripremom sila\u017ee se gubi znatno manje hranljivih materija u odnosu na sijeno. Najve\u0107i zna\u010daj ima u ishrani krava, ali se mo\u017ee koristiti i za sve ostale pre\u017eivare, kao i nepre\u017eivare (ali u manjem obimu). Sila\u017ea se mo\u017ee pripremati od razli\u010ditih \u017eita, leguminoza, pa i sporednih proizvoda biljne proizvodnje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n Na kraju treba ponoviti da kvalitetna kabasta hrana nema alternativu u ishrani pre\u017eivara. Ona im osigurava dobro zdravlje i visoku proizvodnju. Iz tog razloga neophodno je obezbijediti je tokom cijele godine, sa \u0161to manje oscilacija i naglih promjena u hranljivim materijama i izboru samog hraniva.<\/p>\r\n <\/p>\r\n <\/p>\r\n <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/cow-3386300_960_720.jpg\")
<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n