Ono kako farmeri vide sto\u010darsku proizvodnju<\/strong> i na\u010din na koji \u0107e ministarstva zdru\u017eeno djelovati, klju\u010dno je u funkciji dobre sto\u010darske proizvodnje. Jedna bez druge karike ne ide, to je ne\u0161to \u0161to je sigurno, a prona\u0107i pravi put i za jednu i za drugu stranu \u010dini se najve\u0107om nepoznanicom.<\/p>\n Farmeri, odnosno sto\u010dari, kao glavni, imaju direktan ali i najve\u0107i uticaj na razvoj sto\u010darstva u ovoj dr\u017eavi. Sljedstveno tome, slijedi 5 problema koji su postali sastavni dio svakodnevice \u0161ireg jezgra farmera, onoga \u0161to zasigurno ko\u010di razvoj sto\u010darstva u punom smislu.<\/p>\n Te\u017enja ka stvaranju vi\u0161ka dobara klju\u010dan je element u sto\u010darskoj proizvodnji, njoj te\u017ei svaki farmer \u0161to je i razumljivo. Pretjerivanje stvara hiperprodukciju, presedan koji na\u0161 sistem te\u0161ko da mo\u017ee savladati. Negativni efekti nje same na okolinu \u0161tetni su<\/strong>, pa stoga ne treba i\u0107i u krajnosti. Hiperprodukcija u zemljama, ta\u010dnije djelovima zemalja koje su dostigle takav nivo sofisticiranosti tehnologije \u2013 \u010dini se mogu\u0107om, ali za na\u0161e uslove trenutno stanje ne pokazuje takve doznake.<\/p>\n Kao \u0161to je i istaknuto, zbog gomilanja nusproizvoda na malom podru\u010dju, a kao rezultat sto\u010dne hiperprodukcije na malom terenu, neminovno dolazi do preoptere\u0107ivanja sistema, u ovom slu\u010daju \u017eivotne sredine. Crnogorski tereni, bogati svime samo ne preduslovima za razvijanje ekstra-intenzivnog pa i intenzivnog sto\u010darstva, ubrzano gube bitku, a mo\u017ee se re\u0107i i da ostavljaju posljedice i u smislu nepotpune izgra\u0111enosti sistema kao takvog.<\/p>\n Sa druge strane, disperzija<\/strong> kao opre\u010dni koncept hiperprodukciji, klju\u010dan je u cilju obezbje\u0111ivanja dugoro\u010dne samodovoljnosti kada je u pitanju veliki crnogorski uvoz. To zna\u010di da se proizvodnja mora razvijati podjednako na svim terenima, jer se u suprotnom stvaraju ekolo\u0161ki crne ta\u010dke.<\/p>\n Podsjetimo da se u na\u0161u dr\u017eavu uveze oko 800 miliona eura u vrijednosti hrane i \u017eivotinja. Ta brojka, iz godine u godinu se pove\u0107ava i slu\u017ei kao opomena da, ako se ne\u0161to ne preduzme, crnogorska potro\u0161a\u010dka korpa (koja se odnosi na hranu i pi\u0107e) bi\u0107e sastavljena iz \u010dak 80% uvezene robe.<\/p>\n Diskontinuitet svakako usmjeren na opho\u0111enje prema poljoprvirednim parcelama, ali i mnogi drugi. Tu su proizvodni diskontinuiteti, diskontinuiteti vezani za nasljedstvo, diskontinuitet u vizijama, diskontinuitet u slozi me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima\u2026 Tu je i jedan od najva\u017enijih diskontinuiteta \u2013 u ishrani doma\u0107ih \u017eivotinja<\/strong>. Jako bitan, mo\u017ee se re\u0107i i presudan, zbog \u010dega je nemogu\u0107e pretjerati kada se pri\u010da o ishrani i njenom diskontinuitetu kod na\u0161ih proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Pra\u0107enje kontinualnosti u bilo kom poslu, presudna je za krajnji uspjeh. A kada se govori o poljoprivrednom sektoru, onda je potrebno da ona bude na jo\u0161 ve\u0107em nivou.<\/p>\n Dobrobit je klju\u010dna za uspje\u0161nu farmersku tezu. Ono \u0161to znamo je da za dobrobit nije dovoljna sama \u017eelja farmera, ve\u0107 i sistemski pristup uskla\u0111en sa zakonskim regulativama<\/strong>. Nova saznanja u nau\u010dnim krugovima ne\u0161to je \u0161to treba da oblikuje ovu “materiju”, veoma va\u017enu, ali istina \u2013 zapostavljenu.<\/p>\n Ima nekoliko problema koji ti\u0161te i uzrokuju smanjenu dobrobit \u017eivotinja \u2013 tu je prije svega nedovoljno znanje i nekompetentnost mnogih na poljopriverdnoj sceni<\/strong>, pa i samih stru\u010dnih ljudi. Neusavr\u0161avanje i nipoda\u0161tavanje trenutnog stanja broj dva je problem<\/strong>, slijedi zanemarivanje sistemskog pristupa<\/strong>, i na kraju mogu\u0107e i nedovoljno razvijena svijest o dobrobiti<\/strong> kao cjelokupnom konceptu.<\/p>\n Kada se pri\u010da o trendovima ne misli se samo na skupe dodatke ishrani, skupu robotizaciju i sli\u010dne stavke za koje je pitanje i da li bi uspjele da se implementiraju na skormnom crnogorskom terenu. Slaba infrastukturna mre\u017ea<\/strong>, slabo odr\u017eavanje raznih potrebitih sistema<\/strong>, potom i izostanak iskustva sa navedenim tehnologijama<\/strong> i sl. ne\u0161to je \u0161to za sada, ali sigurno i u ne\u0161to daljoj budu\u0107nosti ne\u0107e dati gore navedenim tehnologijama da se razviju, u pravom smislu te rije\u010di.<\/p>\n Me\u0111utim, dosta \u010desto se zaboravlja da se novi trendovi i inovacije odnose i na pobolj\u0161ane uslove dr\u017eanja doma\u0107ih \u017eivotinja<\/strong>, na sistem upravljanja\/gazdovanja<\/strong>, i mnoge druge stvari koje ne ko\u0161taju samog farmera mnogo novca, ve\u0107 ga vi\u0161e ko\u0161taju truda. Po\u0161to se radi o proizvodnji hrane, sto\u010dari moraju pratiti i nutricionisti\u010dke trendove, za \u0161ta je zadu\u017eena tehnologija proizvodnje odnosno hrane.<\/p>\n Inovacije su nepobitni pratioci uspje\u0161ne, ali i \u0161to je va\u017enije – na duge staze odr\u017eive proizvodnje, gdje \u0107e se uz pomo\u0107 istih osigurati koliko toliko izvjesna budu\u0107nost.<\/p>\n Jo\u0161 jedan poljoprivredni problem \u2013 crnogorski, jeste neuvezanost sa drugim granama privrede<\/strong>. \u010cini se da su izolaciji ove grane svi doprinijeli. A upravo je izolacija sto\u010darskog sektora dovela do \u010dvrste veze sto\u010dar – prera\u0111iva\u010d\/nakupac. Na taj na\u010din farmeru je ostao samo jedan izlaz za izgradnju svoje reputacije.<\/p>\n Sa druge strane mo\u017eemo navesti jedini primjer u povoju, koji se ti\u010de uvezivanja turizma i sto\u010darstva. Ipak, treba biti pa\u017eljiv prilikom uvezivanja razli\u010ditih grana privrede, jer jedna drugu mo\u017ee lako potisnuti, \u0161to je posljedica lo\u0161e, neprirodne veze.<\/p>\n Ima jo\u0161 ta\u010daka koje se mogu nazvati kriti\u010dnim, a da li \u0107e postati kontrolne, kontrolisane od samih izvo\u0111a\u010da \u2013 poljoprvirednika, ostaje nada.<\/p>\n \u0160to se ministarstava ti\u010de, moglo bi se sa slobodom re\u0107i da ne treba da prate listu \u017eelja sto\u010dara, ve\u0107 da uva\u017eavaju \u010dinjenice koje oni imaju da predstave. Uva\u017eavanje farmera kao dijela sistema da, ali kao jedinke nikako. Razdvajanje sto\u010darskog od socijalnog sistema mora biti prioritet ministarskog djelovanja.<\/p>\n Kada se stvore uslovi za normalan sto\u010darski sistem, uvezan-a-nezavisan – tada mo\u017eemo o\u010dekivati zna\u010dajno povoljniju klimu, i za dr\u017eavu i za sto\u010darstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gdje je zapela sto\u010darska proizvodnja. Iz minusa u minus, iz godine u godinu, re\u0111aju se gubici u stoci, u budu\u0107nosti sigurno te\u0161ko nadoknadivi. Tempo kojim ide ova grana poljoprivrede nije dobar, a da li \u0107e biti u budu\u0107nosti \u2013 zavisi kako od farmera, tako i od dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":13889,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[22],"tags":[1936,1896,1895,355],"yoast_head":"\n\n
HIPERPRODUKCIJA<\/h4>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
\nDISKONTINUITET<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
\nDOBROBITI<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
\nUSPOSTAVLJANJE NOVIH TRENDOVA<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n