{"id":12013,"date":"2022-11-08T12:29:00","date_gmt":"2022-11-08T10:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=12013"},"modified":"2022-11-08T12:40:07","modified_gmt":"2022-11-08T10:40:07","slug":"dehumusizacija-zavrsni-udarac-crnogorskoj-poljoprivredi-30-foto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/dehumusizacija-zavrsni-udarac-crnogorskoj-poljoprivredi-30-foto\/","title":{"rendered":"Dehumusizacija \u2013 zavr\u0161ni udarac crnogorskoj poljoprivredi (30+ foto)"},"content":{"rendered":"

Humus zamjenjuju sme\u0107em, tako bi se mogla opisati situacija nedaleko od centra Danilovgrada, ta\u010dnije 2 km od centra tog grada, te svega 700 metara vazdu\u0161ne linije od glavne magistrale Nik\u0161i\u0107-Podgorica, iza hotela Perjanik.<\/p>\n

Kako saznajemo od na\u0161eg sagovornika, mladog poljoprivrednika koji se bavi sto\u010darstvom, vo\u0107arstvom i proizvodnjom krmnog bilja<\/strong>, problem nije nastao ju\u010de. Godinama stanovnici Orje Luke<\/strong> moraju da trpe bahato pona\u0161anje pojedinih ljudi i organizacija koje imaju destruktivan odnos ne samo prema poljoprivredi, ve\u0107 i prema ekologiji jednog me\u0111u najplodnijim gradovima u Crnoj Gori.<\/p>\n

Da je tako, pokazuju i slike. Slika je prilika ovoga grada da promijeni kurs, da ne izgubi ono malo poljoprivrede \u0161to se u njemu \u201ede\u0161ava\u201d.<\/p>\n

Tako se ve\u0107 odavno problem pojavio sa podizanjem najplodnijeg, humusnog dijela zemlje koji zavr\u0161ava ko zna gdje<\/strong>, mo\u017eda i u nekoj od susjednih dr\u017eava, a Danilovgra\u0111anima i ljudima koji bi \u017eivjeli od poljoprivrede, su\u017eava se \u017eivotni ali i radni (manevarski) prostor<\/strong>. Micanjem i odno\u0161enjem najplodnije i najvrednije strukture zemlji\u0161ta-humusa, otvara se prostor za poplave<\/strong> i<\/strong> bujice<\/strong>, ali i radikalno mijenja biodiverzitet terena<\/strong>, te sve neposredno i posredno uti\u010de na okolna imanja, me\u0111u kojima se nalazi i imanje na\u0161eg sagovornika.<\/p>\n

Miroslav isti\u010de da se njegova parcela nalazi odmah uz ivicu sa susjednom koja je u procesu obrade, odnosno destrukcije. Isti\u010de da ona nije na prodaju te da on nastavlja da se bavi poljoprivredom.<\/p>\n

\"Dehumusizacija

U pozadini mini-bagera parcela na\u0161eg sagovornika\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n

,,Susjedna parcela je moja \u0111edovina. Dakle, odmah pored parcele sa koje se trenutno skida humusna zemlja. Svjedoci smo uticaja koji je pandemija kao i rat u Ukrajini imao na svjetsku poljoprivredu. Cijene uvoznih namirnica divljaju i sve manje ljudi mo\u017ee da ih priu\u0161ti. Tako\u0111e, neplanska gradnja hala i stambenih objekata uzurpira plodne parcele\u201d.<\/p><\/blockquote>\n

Iz jednog dijela gdje se nalazi vi\u0161e plodnih ravnica, idemo u drugi, \u010dini se, jo\u0161 razrovaniji dio. Taj dio uni\u0161ten je prije neku godinu. Vegetacije ima, ali kakve \u2013 dra\u010dasta i razrije\u0111ena kupina<\/strong>, poneko \u0161iblje i lisnati korovi, \u010dini se da su odli\u010dni u stvaranju preduslova za jedan ve\u0107i po\u017ear<\/strong>.<\/p>\n

\"Dehumusizacija

Parcela obra\u0111ena prije vi\u0161e godina\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n

Za ishranu stoke to nije i ne mo\u017ee ni biti. Obrada zemlji\u0161ta i sijanje \u017eitarica, sadnja povr\u0107a ili vo\u0107a samo su fantastika o kojoj mogu da sanjanju entuzijasti, a gdje \u0107e bilo koji objektivni poljoprivrednik od toga di\u0107i ruke. Ali jeste za ne\u0161to drugo\u2026<\/p>\n

Kao \u0161lag na tortu \u2013 divlje deponije<\/h3>\n

I da to ne bude sve na ogoljenom zemlji\u0161tu stavaraju se mini deponije za odlaganje najrazli\u010ditijeg spektra stvari<\/strong>. Od organske materije pa sve do patika i plastike. \u010cini se da je namjena zemlji\u0161ta, nekada plodnog i plodonosnog, sada postala deponijska. U tom smislu se i stvorio teren, ogoljen, vrlo dobro nabijen i, \u010dini se idealan za deponije, a bezbijedan?<\/p>\n

Ipak, nije tako. Ogoljeno i zbijeno zemlji\u0161te omogu\u0107i\u0107e oticanje voda uzrokuju\u0107i ispiranje toksi\u010dnih jedinjenja iz deponija<\/strong>, a jedinjenja \u0107e opet zavr\u0161avati u susjednom zemlji\u0161tu. Sve to mo\u017ee negativno djelovati na okolne sto\u010dare, ratare i vo\u0107are, gdje se, ako oni odustanu, stvara prostor za intenzivniju degradaciju te \u0107e dehumusizacija poprimiti i ve\u0107e razmjere.<\/p>\n

Miroslav Bo\u0161kovi\u0107 isti\u010de va\u017enost odnosa prema zemlji\u0161tu:<\/p>\n

\u201eMi, kao mala zemlja, trebalo bi da za\u0161titimo i iskoristimo plodnu zemlju na na\u010din koji je ne\u0107e naru\u0161iti za slede\u0107e generacije, da poku\u0161amo da smanjimo zavisnost od uvoza i nametnutih cijena. Ako ovako nastavimo da naru\u0161avamo ostatak plodne zemlje, pitam se, da li \u0107e za 10 godina imati dovoljno prostora za proizvodnju hrane za gra\u0111ane ove dr\u017eave\u201d.<\/p><\/blockquote>\n

Problem oko prijave za one koji deponuju svoje sme\u0107e je i u tome, isti\u010de na\u0161 sagovornik, \u0161to prijavu mora podnijeti protiv vlasnika parcele, jer u zakonu jasno stoji da je vlasnik zemlji\u0161ta odgovoran za sme\u0107e koje se nalazi na njegovoj njivi odnosno livadi. Sve to stvara konfuziju, pa se stoga mora pomiriti sa sudbinom. Onaj ko dovozi i baca sme\u0107e ne \u017eivi, niti biti\u0161e od poljoprivrede. Vlasnici parcela mahom ne \u017eive na tom podru\u010dju.<\/p>\n

Mali prostor, ali veliki uticaj na ekologiju<\/h3>\n

Sveukupno sagledavaju\u0107i teren i prostor op\u0161tine Danilovgrad radi se o malom prostoru, prostoru koji ne zauzima vi\u0161e od 2 ha ili 20 000 m2<\/sup> (subjektivna procjena). Me\u0111utim, uticaj koji ovako mali prostor ima na \u0161iru okolinu mnogo je ve\u0107i.<\/strong> Ve\u0107 pomenuti po\u017eari prijete okolnim imanjima i farmerima, a tako\u0111e ve\u0107 pomenuto ispiranje plasti\u010dnog otpada, boja, hemikalija i sl., prijete da ugroze bezbijednost proizvoda na njihovim parcelama.<\/strong><\/p>\n

Moramo priznati da uticaj vremenskih (ne)prilika ide u korist \u0161irenju ovih i ovakvih praksi. Stoga se ne smijemo voditi mi\u0161lju da je, ako je povr\u0161ina mala, i uticaj mali. Za Crnu Goru, nevezano za op\u0161tinu, ovaj slu\u010daj je mali (i po povr\u0161ini i po uticaju), ali da li \u0107e i ostati takav?<\/p>\n

\"Dehumusizacija

Spr\u017eena zemlja\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n

Nema odgovora od nadle\u017enih institucija<\/strong> (Op\u0161tine Danilovgrad i Ministarsva zadu\u017eenog za ekologiju<\/strong>), a i kakav bi i bio odgovor. I bolje tako. Da je po zakonu, kakav je to zakon, a da je bez saglasnosti zakona \u2013 ni\u0161ta novo. ,,Dehumusizacija\u201d nema \u0161ta.<\/p>\n

Kao \u0161to je i istakao sagovnornik portala Seljak.me, ovo je samo jedan od problema upropa\u0161\u0107ivanja poljoprivrednog zemlji\u0161ta<\/strong> \u2013 neplanska gradnja hala i stambenih objekata ne\u0161to je \u0161to tako\u0111e pritiska poljoprivredu<\/strong>, istiskuje je. Nije ni \u010dudo jer kada se gleda finansijska strana, svaka bitka poljoprivrede (sa gra\u0111evinom, rudama, energetskim kompanijama\u2026) ve\u0107 unaprijed je izgubljena. Nema \u0161ta, ako se poljoprivreda ne za\u0161titi na ve\u0107im instancama \u2013 gotovo je sa njom i sa farmerima. A ve\u0107e instance neka razmisle kako \u0107e uvoziti ekologiju, jer se poljoprivreda i mo\u017ee uvoziti ali ekologija\u2026 A najbolji uticaj na ekologiju, od svih pomenutih praksi ipak ima proizvodnja hrane (poljoprivreda).<\/p>\n

Zbog toga valja zaklju\u010diti: veliki problem je razmjena destrukcije (zauzimanje povr\u0161ine), a jo\u0161 ve\u0107i negativan uticaj na okolinu. Goleti od zemlji\u0161ta opasnost su za susjede, ali i za poljoprivrednike, a bruka za institucije.<\/p>\n\n\n\n\t\t\n\t\t\t\t