{"id":1184,"date":"2022-12-22T11:38:16","date_gmt":"2022-12-22T09:38:16","guid":{"rendered":"http:\/\/sntcg.com\/savjetuje\/?p=1184"},"modified":"2022-12-22T12:37:18","modified_gmt":"2022-12-22T10:37:18","slug":"diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/","title":{"rendered":"Kukuruzna zlatica"},"content":{"rendered":"\r\n\r\n\r\n

Morfologija<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje<\/strong>. Postoji polni dimorfizam koji se ogleda u tome da je kod mu\u017ejaka skoro cijela zadnja polovina pokrioca crna ili tamnije obojena, dok \u017eenke na pokriocima imaju tri tamne paralelne pruge (po jedna se nalazi na bo\u010dnim stranama pokrioca i centralna). Glava, pipci i noge su crni. Pipci mu\u017ejaka su du\u017ei nego kod \u017eenke, a ponekad su du\u017ei od tijela. \u017denka ima ve\u0107i abdomen od mu\u017ejaka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Jaje je ovalnog oblika, blijedo \u017eute boje. Larva je izdu\u017eenog tijela, bijele boje, sa tamnom glavom; odrasla dosti\u017ee du\u017einu oko 13 mm. Lutka je slobodna, bijele boje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"Kukuruzna

D. virgifera virgifera<\/em> \u2013 imago     <\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"Kukuruzna

D. virgifera virgifera<\/em> – larva<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Ciklus razvi\u0107a<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kuruzna zlatica ima jednu generaciju u toku godine<\/strong>. Prezimljava u stadijumu jajeta u zemlji\u0161tu, na dubini oko 10 cm, na poljima gdje se uzgajao kukuruz<\/strong>. Ovaj stadijum traje oko 10 mjeseci (od polovine jula do maja naredne godine). Period piljenja larvi je dosta razvu\u010den i zavisi od dubine zemlji\u0161ta na kojoj se nalaze jaja, tipa zemlji\u0161ta i njegove temperature. Piljenje larvi se de\u0161ava naj\u010de\u0161\u0107e sredinom maja i obi\u010dno traje 20-30 dana.<\/p>\r\n

Larva \u017eivi u zemlji\u0161tu i prolazi  kroz tri stadijuma razvi\u0107a. Najdu\u017ee se razvija L3<\/sub>. Larve se sre\u0107u od sredine maja do po\u010detka avgusta, a najvi\u0161e tokom maja i juna. Ukupno, stadijum larve traje 30-40 dana.<\/p>\r\n

Imago zapo\u010dinje ekloziju krajem juna i po\u010detkom jula, a masovno se javlja od polovine jula i tokom avgusta. Mu\u017ejaci se ranije pojavljuju od \u017eenki (protandria<\/em>). Imaga su dobri leta\u010di, a njihovom \u0161irenju u prostoru doprinose vjetrovi. \u017denke kopuliraju sedmog dana nakon eklozije (obi\u010dno krajem juna), pri \u010demu jednu \u017eenku oplodi vi\u0161e mu\u017ejaka (poligamija). Polaganje jaja zapo\u010dinje sredinom jula. \u017denka ukupno polo\u017ei oko 400 jaja, a mo\u017ee ih polo\u017eiti i do 1 000. Period polaganja jaja traje oko 60 dana. Do masovne ovipozicije dolazi tokom avgusta.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Plodnost \u017eenke zavisi od koli\u010dine i kvaliteta hrane, temperature vazduha, du\u017eine dnevne svjetlosti i ostalih faktora.<\/strong> Najvi\u0161u plodnost imaju \u017eenke koje se hrane polenom. Jaja pola\u017ee u zemlji, gotovo isklju\u010divo na polje pod kukuruzom, u ve\u0107im grupama, oko korijena kukuruza ili u pukotine zemlji\u0161ta. Najve\u0107i broj jaja, oko 80% polo\u017een je do 15 cm dubine, u ovom stadijumu \u0161teto\u010dina prezimi. Larva se pile od sredine maja. Tokom razvi\u0107a prolazi kroz tri razvojna stupnja. Najdu\u017ee se razvija L3<\/sub>. Stadijum larve traje 30-40 dana. Na kraju razvi\u0107a, odrasla larva se pribli\u017eava povr\u0161ini zemlje gdje obrazuje komoricu u kojoj prelazi u lutku. Prve lutke se javljaju od sredine juna, a sre\u0107u se do kraja avgusta<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u0160tetnost<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kukuruzna zlatica o\u0161te\u0107uje usjev kukuruza u stadijumu imaga i larve, a glavne \u0161tete nanosi larva ishranom na korijenovom sistemu.<\/strong> U pogledu ishrane odrasli insekti su polifagni.<\/p>\r\n

Imaga se najprije (prije cvjetanja) hrane listom kukuruza prave\u0107i uzdu\u017ene bjeli\u010daste pruge. <\/strong> Ta o\u0161te\u0107enja podsje\u0107aju na ona od \u017eitne pijavice \u2013 Lema melanopus<\/em> L. U vrijeme cvjetanja premje\u0161taju se na metlicu ili klip gdje se hrane polenom i svilom. Ishrana imaga na tek iza\u0161loj svili (prije opra\u0161ivanja) mo\u017ee biti zna\u010dajna, jer prouzrokuje pojavu rehuljavih klipova i smanjenje prinosa. Poslije cvjetanja kukuruza, imaga se u velikom broju sre\u0107u u pazuhu lista jer se tamo deponuje ve\u0107a koli\u010dina polena, ili unutar vrha klipa, gdje se hrane ostacima svje\u017ee svile i zrnima u fazi mlije\u010dne zrelosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

a<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"Kukuruzna

b<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

c<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

   a,b,c:  D. virgifera virgifera<\/em> \u2013 o\u0161te\u0107enje korijenovog sistema od ishrane larvi<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

O\u0161te\u0107enje lista kukuruza od ishrane imaga      <\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

Rehuljav klip<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

S obzirom da su imaga polifagni, po nestanku polena i svje\u017ee svile, i nastupanjem mlje\u010dno-vo\u0161tane zriobe zrna, sele se na kasnije posijana polja kukuruza ili druge biljke hraniteljke koje se nalaze u fazi cvjetanja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Larve su oligofagne.<\/strong> Hrane se korijenom vrsta iz familije Poaceae<\/em><\/strong> i mogu da zavr\u0161e razvi\u0107e na preko 20 biljnih vrsta iz ove familije, ali su, prakti\u010dno, samo \u0161teto\u010dine kukuruza. \u0160tete na kukuruzu nastaju samo kada se ova biljka gaji u monokulturi<\/strong>, naro\u010dito dugotrajnoj. U po\u010detku se hrane sitnim korjen\u010di\u0107ima i spoljnim tkivima korijena. Porastom larvi pove\u0107avaju im se potrebe za hranom, pa dolazi do izgrizanja i ubu\u0161ivanja u glavni i bo\u010dne korijenove koji na kraju mogu biti i presje\u010deni. Na ovaj na\u010din mogu uni\u0161titi 50-100% korijenove mase jedne biljke.<\/strong> Najve\u0107e \u0161tete nanose larve tre\u0107eg stadijuma. Period kada nastaju najve\u0107e \u0161tete je jun-jul. U potrazi za hranom larva mo\u017ee pre\u0107i i do 50 cm.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ukoliko je korijenov sistem o\u0161te\u0107en preko 50%, a nadzemni dio biljke usljed razvoja klipa toliko ote\u017ea da je o\u0161te\u0107eni korijen ne mo\u017ee dr\u017eati uspravnom, dolazi do polijeganja biljaka. Stablo se kasnije ispravlja ali ostaje povijeno pri osnovi (simptom tipa “gu\u0161\u010diji vrat”). O\u0161te\u0107enja se uo\u010davaju tek kada o\u0161te\u0107ene biljke polegnu ili se izvade iz zemlje, radi pregleda. Ja\u010de napadnute biljke veoma lako polije\u017eu tokom ili nakon vremenskih neprilika (vjetar, oluja, ja\u010da ki\u0161a). Ovo predstavlja i najzna\u010dajniju \u0161tetu. Nakon ki\u0161e mo\u017ee do\u0107i do manje ili ve\u0107e regeneracije korijenovog sistema, dok u uslovima su\u0161e (u periodu ishrane larvi), jako napadnute biljke zaostaju u daljem porastu, venu i prije vremena se su\u0161e. Stabljika i klip o\u0161te\u0107ene biljke se slabije razvijaju. Ja\u010de o\u0161te\u0107enje korijena dovodi do zaka\u0161njenja u razvi\u0107u klipa (svile) i kasnije do rehuljavosti i potpune jalovosti klipa. Kod potpuno uni\u0161tenog korijenovog sistema, polegle biljke ostaju jalove (bez formiranog zrna). To rezultira zna\u010dajnim sni\u017eavanjem prinosa kukuruza. Polegle biljke onemogu\u0107avaju mehanizovanu berbu kukuruza, a klipove koji se nalaze na zemlji \u010desto potpuno uni\u0161tavaju poljski glodari.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ishrana larvi uti\u010de na slabije usvajanje vode i hranjivih materija od strane o\u0161te\u0107enog korijenovog sistema. Pored direktne \u0161tete, usled ishrane larve i imaga, na mjestima o\u0161te\u0107enja omogu\u0107en je prodor mikroorganizmima prouzrokova\u010dima bolesti kukuruza. Imaga su i vektori prouzrokova\u010da mikoza, bakterioza i viroza kukuruza i drugog bilja.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ekonomski prag \u0161tetnosti uslovljen je nizom abioti\u010dkih i bioti\u010dkih faktora (meteorolo\u0161ki uslovi, na\u010din gajenja kukuruza, vrijeme sjetve, sorte i hibridi kukuruza, broj biljaka po jedinici povr\u0161ine, vrijeme svilanja i oplodnje, produ\u017eena dijapauza jaja u zemlji) i varijabilan je. Prema nekim podacima kre\u0107e se od 5-10 imaga po biljci. Me\u0111utim, op\u0161te je prihva\u0107eno na\u010delo, da je prag ostvaren sa prosje\u010dno jednim imagom na biljci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim pregleda biljaka, za pra\u0107enje \u0161irenja i utvr\u0111ivanje gustine populacije koriste se razne klopke (\u017euto obojene, klopke sa sinteti\u010dkim feromonom \u017eenke ili klopke sa kukurbitacinom).<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

D. virgifera virgifera<\/em>: polijeganje<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"

Simptom “gu\u0161\u010dji vrat”<\/p><\/div>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Suzbijanje<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n

U borbi protiv kukuruzne zlatice i sni\u017eavanja \u0161tete od zna\u010daja je gajenje tolerantnih hibrida kukuruza, agrotehni\u010dke, biolo\u0161ke i hemijske mjere<\/strong>. Veoma va\u017eno mjesto u sni\u017eavanju \u0161tete pripada agrotehni\u010dkim mjerama, naro\u010dito plodoredu. To je najva\u017enija i najefikasnija mjera za\u0161tite kukuruza jer gajenje kukuruza u monokulturi predstavlja najva\u017eniji \u010dinilac porasta brojnosti D. virgifera<\/em><\/strong>.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zna\u010dajni su i \u0111ubrenje<\/strong> (iako \u0111ubrenje azotnim \u0111ubrivima ne dovodi do smanjenja brojnosti populacije, ovom mjerom se smanjuju \u0161tete od larvi s obzirom da \u0111ubrenje stimuli\u0161e regeneraciju korijena), obrada zemlji\u0161ta<\/strong> (na ovaj na\u010din, s obzirom da jaja u zemlji provode gotovo 10 mjeseci, uti\u010de se na razmje\u0161taj jaja u zemlji\u0161tu i njihovu horizontalnu ili vertikalnu distribuciju, tako da ona dolaze u bolje ili lo\u0161ije mikroklimatske uslove za pre\u017eivljavanje, a bivaju i mehani\u010dki povrije\u0111ena), uni\u0161tavanje samoniklog kukuruza i korova iz familije Poaceae<\/em><\/strong>, kori\u0161\u0107enje lovnih biljki<\/strong>, ko\u0161enje ugro\u017eenog kukuruza<\/strong> i upotreba za sila\u017eu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Hemijske mjere se primjenjuju prvenstveno protiv larvi, i mnogo manje protiv imaga. Larve se suzbijaju samo kada se kukuruz gaji u monokulturi, naro\u010dito dugotrajnoj. Insekticidi se primjenjuju sjetvom tretiranog sjemena (preparati na bazi imidakloprida<\/strong>), ili se unose u zemlji\u0161te istovremeno sa sjetvom (preparati na bazi bifentrina<\/strong>, hlorpirifosa<\/strong>, terbufosa<\/strong>), a u vrijeme vegetacije prvim me\u0111urednim kultivisanjem zemlji\u0161ta. <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pripremio: dip. in\u017e. Nikola An\u0111i\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova vrsta je\u00a0jedna od najva\u017enijih \u0161teto\u010dina kukuruza na poljima gdje se ova biljka uzgaja u monokulturi. U biv\u0161oj Jugoslaviji stigla je vazdu\u0161nim saobra\u0107ajem, vjerovatno 1990. godine. Kukuruz o\u0161te\u0107uju larve i imaga, ali glavne \u0161tete nanose larve izgrizanjem korijena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1194,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[28,31],"tags":[],"yoast_head":"\nKukuruzna zlatica - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kukuruzna zlatica - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-12-22T09:38:16+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-12-22T10:37:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"900\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"588\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Seljak.me\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg\",\"width\":900,\"height\":588},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/\",\"name\":\"Kukuruzna zlatica - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-12-22T09:38:16+00:00\",\"dateModified\":\"2022-12-22T10:37:18+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\"},\"description\":\"Du\\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \\u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \\u017eute do zelenkasto\\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kukuruzna zlatica\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\",\"name\":\"Seljak.me\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"caption\":\"Seljak.me\"},\"sameAs\":[\"admin\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kukuruzna zlatica - Savjetuje","description":"Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Kukuruzna zlatica - Savjetuje","og_description":"Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2022-12-22T09:38:16+00:00","article_modified_time":"2022-12-22T10:37:18+00:00","og_image":[{"width":900,"height":588,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Seljak.me","Est. reading time":"8 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg","width":900,"height":588},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/","name":"Kukuruzna zlatica - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-12-22T09:38:16+00:00","dateModified":"2022-12-22T10:37:18+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10"},"description":"Du\u017eina tijela imaga iznosi oko 4,2-6,8 mm, koje je \u017eute do zelene boje. Imaga oba pola su \u017eute do zelenkasto\u017eute boje. Postoji polni dimorfiz","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/diabrotica-virgifera-virgifera-le-conte-kukuruzna-zlatica\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kukuruzna zlatica"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10","name":"Seljak.me","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","caption":"Seljak.me"},"sameAs":["admin"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruzna_zlatica.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":3641,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/leghorn-rasa-kokosaka\/","url_meta":{"origin":1184,"position":0},"title":"Leghorn rasa koko\u0161aka","date":"15\/11\/2023","format":false,"excerpt":"Leghorn rasa je jedna od najrasprostranjenijih rasa koko\u0161aka za proizvodnju jaja. Postojbina Leghorn koko\u0161i je vezan za sjever Italije (regija Toskane). Rasa sti\u017ee sredinom osamdesetih godina 19. vijeka u Ameriku, tamo se ukr\u0161ta sa \u0161panskim rasama koko\u0161i \u00a0i borcima i nastaje rasa koju danas poznajemo, od koje se uz selekcijski\u2026","rel":"","context":"In "Sto\u010darstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/free-range-white-chicken-leghorn-breed-2022-06-27-14-42-34-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10099,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/bijela-holandska-curka-rasa-na-ivici-od-izmuranja\/","url_meta":{"origin":1184,"position":1},"title":"Bijela holandska \u0107urka","date":"21\/06\/2022","format":false,"excerpt":"Jedna od najstarijih ali i najpoznatijih rasa na svijetu.","rel":"","context":"In "\u017divinarstvo"","img":{"alt_text":"White turkeys","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/white-turkeys.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2866,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vrganji-boletus-spp\/","url_meta":{"origin":1184,"position":2},"title":"Vrganji \u2013 Boletus spp.","date":"26\/07\/2020","format":false,"excerpt":"Pravi vrganji su krupne gljive koje\u00a0 pripadaju rodu Boletus. Kod nas postoji vi\u0161e desetina razli\u010ditih vrsta vrganja, od kojih \u0107emo pomenuti: pravi vrganj (Boletus edulis), prolje\u0107ni vrganj (Boletus aestivalis), crni vrganj (Boletus aereus), \u017euti vrganj (Boletus appendiculatus) i borov vrganj (Boletus pinicola). Va\u017eni parametri za determinaciju (prepoznavanje) vrganja su: boja\u2026","rel":"","context":"Similar post","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/boletus-edulis-4595308_1920.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":8367,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/rase-kunica\/","url_meta":{"origin":1184,"position":3},"title":"Rase kuni\u0107a","date":"01\/04\/2022","format":false,"excerpt":"Kuni\u0107i kao male, a veoma produktivne \u017eivotinje za dr\u017eanje, mogu predstavljati odli\u010dan materijal i za intenzivnu ali i ekstenzivnu proizvodnju. Jako su vitalni, a njihova otpornost, prirast te drugi parametri va\u017eni u sto\u010darstvu zavise u velikoj mjeri od rase koja se odabere. S tim u vezi u ovom \u010dlanku osvrt\u2026","rel":"","context":"In "Sitne \u017eivotinje"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/rabbit-2021-08-31-11-31-04-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":9887,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/jarebicasta-italijanka-tip-kokoske-za-proizvodnju-jaja\/","url_meta":{"origin":1184,"position":4},"title":"Jarebi\u010dasta italijanka- tip koko\u0161ke za proizvodnju jaja","date":"09\/06\/2022","format":false,"excerpt":"Italijanka se gaji u nekoliko sojeva, ali je najpoznatiji jarebi\u010dasti po kojem je rasa dobila ime. Poznati su jo\u0161 sojevi bijele i crne italijanke. Osim u Italiji ova koko\u0161ka se gajila i u mnogim drugim zemljama. Morfolo\u0161ke i fiziolo\u0161ke karakteristike su joj vrlo sli\u010dne jarebi\u010dastom leghornu, sa mineralnim eksterijernim razlikama\u2026","rel":"","context":"In "Sto\u010darstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/1.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":3812,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/jaja-u-boji-cudesni-svijet-ptica\/","url_meta":{"origin":1184,"position":5},"title":"Jaja u boji \u2013 \u010dudesni svijet ptica","date":"01\/05\/2021","format":false,"excerpt":"Boja ljuske jaja prije svega zavisi od vrste i rase ptice. Obi\u010dno ptice divljih vrsta imaju prebojenu ljusku ili ljusku sa \u0161arama, ali neke rase i hibridi \u017eivine bi se mogli takmi\u010diti u trci za obojeno odnosno \u0161areno jaje. Boja ljuske se ne mo\u017ee cijeniti kao parametar njene \u010dvrsto\u0107e ili\u2026","rel":"","context":"In "Zanimljivosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/1111.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1184"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12977,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1184\/revisions\/12977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}