{"id":11631,"date":"2022-10-12T15:24:12","date_gmt":"2022-10-12T13:24:12","guid":{"rendered":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=11631"},"modified":"2023-01-24T11:32:35","modified_gmt":"2023-01-24T09:32:35","slug":"naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/","title":{"rendered":"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science"},"content":{"rendered":"

Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je komplikovana<\/strong>, dok se o njihovoj klasifikaciji vodi \u017eestoka debata, jer su granice izme\u0111u vrsta i podvrsta \u010desto nejasne, prenosi frontiers Science News<\/a>.<\/p>\n

Sada, studija u Frontiers in Plant Science<\/em> pokazuje da je ova istorija jo\u0161 slo\u017eenija nego \u0161to se ranije mislilo. Rezultati potvr\u0111uju da genom dana\u0161njih odomac\u0301enih sorti sadr\u017ei tragove tri dodatna, jo\u0161 nepoznata pretka.<\/p>\n

\u201eOvdje pokazujemo da je vec\u0301ina dana\u0161njih diploidnih kultivisanih banana koje poti\u010du od divlje banane M. acuminata<\/em> hibridi izme\u0111u razli\u010ditih podvrsta. Najmanje tri dodatna divlja ‘misteriozna pretka’ mora da su doprinijela ovom mje\u0161ovitom genomu prije vi\u0161e hiljada godina, ali jo\u0161 uvijek nisu identifikovana\u201d, rekla je dr D\u017euli Sardos, nau\u010dnica iz The Alliance of Bioversity International<\/em> i CIAT<\/em>-a u Monpeljeu, Francuska, i prvi autor studije.<\/p><\/blockquote>\n

Slo\u017eena istorija pripitomljavanja<\/h3>\n

Smatra se da pripitomljene banane (osim fei banana u Pacifiku) poti\u010du od grupe od \u010detiri pretka<\/strong> – bilo podvrste divlje banane Musa<\/em> acuminata<\/em><\/strong>, ili razli\u010ditih, ali blisko povezanih vrsta. \u010cini se da je M. acuminata<\/em> evoluirala na sjevernoj granici izme\u0111u Indije i Mjanmara i da je postajala \u0161irom Australazije otprilike 10 miliona godina prije nego \u0161to su prvi put pripitomljeni. Dodatna komplikacija je to \u0161to varijeteti mogu imati dvije (\u201ediploidne\u201c), tri (\u201etriploidne\u201c) ili \u010detiri (\u201etetraploidne\u201c) kopije svakog hromozoma, i da mnoge tako\u0111e poti\u010du od divlje vrste M. balbisiana<\/em>.<\/p>\n

Nedavne studije manjeg obima sugeri\u0161u da \u010dak i ovaj vec\u0301 slo\u017een scenario mo\u017eda nije cijela pri\u010da i da su dalji preci povezani sa M. acuminata<\/em> mogli biti uklju\u010deni u pripitomljavanje. Novi rezultati ne samo da potvr\u0111uju da je to zaista slu\u010daj, oni tako\u0111e po prvi put pokazuju da su ovi genski fondovi uobi\u010dajeni u pripitomljenim genomima banane<\/strong>.<\/p>\n

Misije prikupljanja banana<\/h3>\n

Autori su sekvencionirali DNK u 226 ekstrakata listova iz najvec\u0301e svjetske kolekcije uzoraka banana u \u201eMusa Germplasm Transit Centre<\/em>\u201c u Belgiji. Me\u0111u ovim uzorcima, 68 je pripadalo devet divljih podvrsta M. acuminata<\/em>, 154 diploidnim pripitomljenim sortama koje poti\u010du od M. acuminata<\/em>, i jo\u0161 \u010detiri udaljenije srodne divlje vrste i hibrida kao pore\u0111enje. Mnogi su ranije bili okupljeni u posvec\u0301enim \u201emisijama sakupljanja banana\u201c u Indoneziji, na ostrvu Nova Gvineja i autonomnoj oblasti Bugenvil.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su prvo izmjerili nivoe srodnosti izme\u0111u sorti i divljih banana i napravili ‘porodi\u010dna stabla’ na osnovu raznolikosti od 39 031 jednonukleotidnog polimorfizma (SNP). Oni su koristili podskup njih – ravnomjerno raspore\u0111enih po genomu, sa svakim parom koji je razgrani\u010dio blok od pribli\u017eno 100 000 ‘DNK slova’ – da bi statisti\u010dki analizirali porijeklo svakog bloka. Po prvi put su otkrili tragove jo\u0161 tri pretka u genomu svih pripitomljenih uzoraka, za koje jo\u0161 nije poznato poklapanje iz divljine.<\/p>\n

Misteriozni preci mo\u017eda negdje \u017eive<\/h3>\n

Misteriozni preci mo\u017eda su odavno izumrli. \u201eAli na\u0161e li\u010dno uvjerenje je da oni jo\u0161 uvijek \u017eive negdje u divljini, ili ih nauka slabo opisuje ili ih uop\u0161te ne opisuje, u kom slu\u010daju su vjerovatno ugro\u017eeni\u201c, rekla je Sardosova.<\/p>\n

Sardosova i saradnici imaju dobru ideju gdje da ih tra\u017ee: \u201eNa\u0161a genetska pore\u0111enja pokazuju da je prvi od ovih ‘misterioznih predaka’ morao da poti\u010de iz regiona izme\u0111u Tajlandskog zaliva i zapadno od Ju\u017enog kineskog mora. Drugi, iz regiona izme\u0111u sjevernog Bornea i Filipina. Trec\u0301i, sa ostrva Nova Gvineja.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

Moglo bi pomoc\u0301i u uzgoju boljih banana<\/h3>\n

Koje korisne osobine su ovi misteriozni preci mogli doprinijeti pripitomljenim bananama jo\u0161 nije poznato. Na primjer, smatra se da je klju\u010dna osobina partenokarpije, postavljanja plodova bez potrebe za opra\u0161ivanje, naslije\u0111ena od M. acuminata<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Drugi dopisni autor, dr Matje Ruar, tako\u0111e u The Alliance of Bioversity International<\/em> i CIAT<\/em>-u, kazao je: \u201eIdentifikovanje predaka kultivisanih banana je va\u017eno, jer c\u0301e nam pomoc\u0301i da razumijemo procese i puteve koji su oblikovali raznovrsnost banana koje se danas posmatraju, \u0161to je klju\u010dan korak za uzgoj banana u buduc\u0301nosti.\u201d<\/p>\n

\u201eOdgajiva\u010di treba da razumiju genetski sastav dana\u0161njih pripitomljenih diploidnih banana za njihovo ukr\u0161tanje izme\u0111u sorti, a ova studija je veliki prvi korak ka detaljnoj karakterizaciji mnogih od ovih sorti.<\/p><\/blockquote>\n

Dr Sardos je zaklju\u010dila:<\/p>\n

\u201eNa osnovu ovih rezultata, radic\u0301emo sa partnerima na istra\u017eivanju i genotipizaciji diverziteta divljih banana u tri geografska regiona koje je na\u0161a studija istakla, sa nadom da c\u0301emo identifikovati ove neidentifikovane doprinose kultivisanim bananama. Tako\u0111e c\u0301e biti va\u017eno istra\u017eiti razli\u010dite prednosti i osobine koje je svaki od ovih kontributora pru\u017eio kultivisanim bananama.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Misteriozni preci mo\u017eda su odavno izumrli. \u201eAli na\u0161e li\u010dno uvjerenje je da oni jo\u0161 uvijek \u017eive negdje u divljini, ili ih nauka slabo opisuje ili ih uop\u0161te ne opisuje, u kom slu\u010daju su vjerovatno ugro\u017eeni\u201c, rekla je Sardosova<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":11632,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[39],"tags":[1447,1448,1446],"yoast_head":"\nBanana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-10-12T13:24:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-01-24T09:32:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1335\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marko Cerovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"4 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg\",\"width\":2000,\"height\":1335,\"caption\":\"bananas growing on tree with ocean background copy space\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/\",\"name\":\"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-10-12T13:24:12+00:00\",\"dateModified\":\"2023-01-24T09:32:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a\"},\"description\":\"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\\u017eivanje Frontiers in Plant Science\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a\",\"name\":\"Marko Cerovi\\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png\",\"caption\":\"Marko Cerovi\\u0107\"},\"sameAs\":[\"Marko Cerovic\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/marko-cerovic\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje","description":"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje","og_description":"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2022-10-12T13:24:12+00:00","article_modified_time":"2023-01-24T09:32:35+00:00","og_image":[{"width":2000,"height":1335,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Marko Cerovi\u0107","Est. reading time":"4 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg","width":2000,"height":1335,"caption":"bananas growing on tree with ocean background copy space"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/","name":"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-10-12T13:24:12+00:00","dateModified":"2023-01-24T09:32:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a"},"description":"Smatra se da su banane prvi put pripitomili ljudi prije 7 000 godina na ostrvu Nova Gvineja. Ali istorija pripitomljavanja banana je kompliko","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naucnici-gule-drijevne-slojeve-dnk-banane-da-bi-otkrili-misteriozne-pretke\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Banana i njeni misteriozni preci, novo istra\u017eivanje Frontiers in Plant Science"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a","name":"Marko Cerovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png","caption":"Marko Cerovi\u0107"},"sameAs":["Marko Cerovic"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/marko-cerovic\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/bananas-growing-on-tree-with-ocean-background-copy-space.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":15091,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/rakija-od-banane-specifican-ukus-koji-osvaja\/","url_meta":{"origin":11631,"position":0},"title":"Rakija od banane- specifi\u010dan ukus koji osvaja","date":"09\/05\/2023","format":false,"excerpt":"Proizvodnja rakije tradicionalno je veoma va\u017ena na Balkanu, a posebno u zemljama kao \u0161to su Crna Gora, Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. Rakija je prepoznata kao simbol nacionalnog identiteta i tradicije ovih zemalja. Ova jaka alkoholna pi\u0107a proizvode se od razli\u010ditih vrsta vo\u0107a, a naj\u010de\u0161\u0107e od \u0161ljive, kru\u0161ke, dunje\u2026","rel":"","context":"In "Biljna proizvodnja"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Rakija-od-banane.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10230,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/jul-1-svjetski-dan-voca\/","url_meta":{"origin":11631,"position":1},"title":"Jul 1. \u2013 svjetski dan vo\u0107a","date":"01\/07\/2022","format":false,"excerpt":"Od 2007. godine ovaj simboli\u010dan datum, u poljoprivredne i prehrambene svrhe, regulisan je za \u2013 VO\u0106E. Vo\u0107e ima neizostavnu ulogu u prehrani stanovni\u0161tva, ali i va\u017enu ulogu u agrarnoj privredi. Kod nas proizvodnja nije na zavidnom nivou, izuzev gro\u017e\u0111a koji se ve\u0107im dijelom proizvodi radi prerade. Me\u0111utim imamo potencijala, a\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"fruits in bulk","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/fruits-in-bulk.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":5391,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/mlijeko-bi-moglo-da-poskupi-dva-centa-po-litru\/","url_meta":{"origin":11631,"position":2},"title":"Mlijeko bi moglo da poskupi dva centa po litru?","date":"15\/11\/2021","format":false,"excerpt":"Pasterizovano mlijeko i mlije\u010dni proizvodi crnogorskih proizvo\u0111a\u010da mogli bi naredne godine da poskupe pet odsto, \u0161to je dva centa po litru, kazao je predstavnik Saveza sto\u010dara\u00a0Budimir Mugo\u0161a\u00a0nakon dana\u0161njeg sastanka u Ministarstvu poljoprivrede. Kako je objasnio, poskupljenjem litra mlijeka za dva centa i smanjenjem mar\u017ei na 17,5 odsto, crnogorski proizvo\u0111a\u010di bi,\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/mlijeko.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":5327,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/dodatna-tri-centa-za-mljekare-ministarstvo-otvoreno-za-predloge-pri-kreiranju-agrobudzeta-za-narednu-godinu\/","url_meta":{"origin":11631,"position":3},"title":"Dodatna tri centa za mljekare, Ministarstvo otvoreno za predloge pri kreiranju Agrobud\u017eeta za narednu godinu","date":"21\/10\/2021","format":false,"excerpt":"U prostorijama Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede odr\u017ean je sastanak sa predstavnicima mljekara Srna, Lazine, Nika, Makrointernacional i Milka iz Bijelog Polja i proizvo\u0111a\u010dima mlijeka, \u017deljkom Radi\u010dem, Milanom Ikovi\u0107em, Budimirom Mugo\u0161om i Vu\u010dkom Pe\u0161i\u0107em,\u00a0na kome se razgovaralo o aktuelnoj situaciji u mljekarskom sektoru i mogu\u0107nostima pove\u0107anja otkupne cijene sirovog mlijeka.\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/1634827292da6bqzqp9ree8jfk-i_1920x1280.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11850,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/co2-iz-ventilacije-mogao-bi-da-pretvori-gradske-krovove-u-baste-sa-povrcem\/","url_meta":{"origin":11631,"position":4},"title":"CO2 iz ventilacije mogao bi da pretvori gradske krovove u ba\u0161te sa povrc\u0301em","date":"27\/10\/2022","format":false,"excerpt":"napisao: Angharad Brever Gilem, nau\u010dni pisac Frontiers-a","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Rooftop garden.","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/rooftop-garden-.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":16878,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/novisici-kod-plava-kako-odumiru-nasa-sela\/","url_meta":{"origin":11631,"position":5},"title":"Novi\u0161i\u0107i kod Plava: Kako odumiru na\u0161a sela","date":"08\/07\/2024","format":false,"excerpt":"Vrijeme je kosidbe u selima na obali Lima. U Nov\u0161i\u0107ima kod Plava sve je manje mladih ljudi, pa nema ko da radi. Mje\u0161tani muku mu\u010de i sa psima lutalicama i divljim \u017eivotinjama, pri\u010da nam poljoprivrednik Rajko Tomovi\u0107. \u00a0 Selo Nov\u0161i\u0107e u Limskoj dolini, nedaleko od Plava, ima, reklo bi se,\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/17204147497zpadud5sk0ltv7g-i_1118x745.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11631"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11631"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11631\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13316,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11631\/revisions\/13316"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}